Problem komaraca se u zadnjih 15 do 20 godina proširio i na otoke, pogotovo na Kvarneru, ali i na Dalmaciju
Komarci su najsmrtonosnije životinje na Zemlji jer, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, zaraze koje oni prenose odgovorne su za do 2 milijuna smrti godišnje. Zbog promjene klime, na području Hrvatske bilježi se porast populacija invazivnih, ali i pojedinih autohtonih vrsta.
U sklopu projekta CADAPT znanstvenici s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u suradnji sa znanstvenicima s Instituta Ruđer Bošković (IRB) razvili su aplikaciju za optimizaciju kontrole populacije komaraca u Hrvatskoj, koju su predstavili javnosti i medijima na tribini u Zagrebu.
Aplikacija obuhvaća prediktivni model koji prati razvoj jedinki komaraca kao funkcije okolišnih uvjeta u prostoru, a matematički model dinamike populacije komaraca omogućuje predviđanje brojnosti akvatičkih razvojnih stadija (jajašca, ličinke i kukuljice) i odraslih jedinki komaraca u svakom kvadrantu prostorne mreže za svaki dan u godini.
Razvijeni model korišten je za izradu računalnih simulacija utjecaja klimatskih promjena na dinamiku populacija komaraca, te predviđanje ishoda i optimizaciju primjene mjera kontrole populacija komaraca. Također, u sklopu projekta znanstvenici su proveli istraživanje razvijenosti svijesti o potrebi za prilagodbu klimatskim promjenama i uspostavili kontakte s jedinicama lokalne samouprave i zavodima za javno zdravstvo.
- Aplikacija koju smo razvili, a koja je dostupna putem web sučelja, prognozira što će se događati s populacijom komaraca i optimizira metode njihovog tretiranja, da se uz što manju količinu sredstava postigne što bolji rezultat - objašnjava prof. dr. sc. Branimir K. Hackenberger, koordinator projekta s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
- U kontroli populacije komaraca i njihovom tretmanu odabir pravog trenutka je ključan. Za sada se lokalne zajednice snalaze svaka za sebe na nestandardizirani način, što može dovesti do većih troškova tretmana i manje uspješnosti. U ovoj aplikaciji možete označiti određeno područje, primjerice Osijeka, izabrati vrijeme i sredstvo kojim ćete tretirati komarce, a model vam onda predviđa koliko ćete biti uspješni - objašnjava dr. sc. Tin Klanjšček, voditelj istraživačkog tima na IRB-a, koji na IRB-u okuplja znanstvenike iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša i Laboratorija za akvakulturu i patologiju akvatičkih organizama.
Problem komaraca postoji već niz godina i do sada je bio ograničen uglavnom na istočnu Hrvatsku, ali u zadnjih 15 do 20 godina proširio se i na otoke, pogotovo na Kvarneru, ali i na Dalmaciju. U pristupu ovom problemu ovaj projekt nudi alat koji omogućava cjelovit i dugoročan pristup koji treba dalje razvijati, navode znanstvenici.
Velik doprinos projektu dali su upravo mladi istraživači doktorandi Tamara Đerđ, Domagoj Hackenberger i Bruno Ćaleta s Odjela za biologiju, kao i dr. sc. Sunčana Geček i dr.sc. Jasminka Klanjšček s IRB-a. Povrh zapošljavanja mladih ljudi, u sklopu projekta nabavljena je računalna oprema nužna za izradu matematičkih modela i simulacija, bespilotna letjelica multikopterskog tipa, te hiperspektralne kamere potrebne za terenski rad.
Projekt CADAPT, punog naziva 'Prilagodba mjera kontrole populacije komaraca klimatskim promjenama u Hrvatskoj', financira se iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija OPKK 2014 – 2020 u sklopu kojeg je osigurano 85% sredstava, te uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, navode na svojim službenim stranicama iz Instituta Ruđer Bošković.
A.B.