Projekt “Mojsije” trebao spasiti Veneciju od potonuća, a doživio fijasko
VENECIJA – Vlasti Venecije bore se s najgorom poplavom u posljednjih pola stoljeća, a brane koje su trebale štititi grad od poplave odavno su trebale biti u funkciji. Tek nešto prije ove katastrofe, Regionalno vijeće Venecije glasalo je protiv mjera za borbu protiv klimatskih promjena. Ironično, zgrada vijeća je nakon toga poplavljena, i to prvi put u povijesti.
U Italiji se u posljednje vrijeme sve češće postavlja pitanje: hoće li nakon više skandala i dodatnih troškova projekt “MOSE” (tal. Modulo Sperimentale Elettromeccanico), ili „Mojsije“ završiti na otpadu? Projekt u skraćenoj verziji nazvan prema biblijskom Mojsiju koji je razdvojio vode Crvenog mora kako bi Izraelci mogli prijeći na drugu stranu, trebao je more odvojiti od Venecije i tako je spasiti od neminovnog potapanja u vrlo bliskoj budućnosti. No puno toga je pošlo po zlu i Veneciji prijeti najcrnji scenarij.
Većina instaliranih elemenata barijere načete su unutarnjom plijesni, korozijom i dagnjama kojima je Venecijanska laguna prebogata, što je trebalo očekivati jer dagnje inače predstavljaju nezanemarivu ekonomsku stranu ribarstva i marikulture u toj zoni, piše talijanski dnevnik La stampa.
Plutajući elementi, od kojih je jedan dio izgrađen u hrvatskom Brodosplitu, već postavljeni u more ne uspravljaju se zbog tehničkih problema, a oni koji beznadno čekaju da budu ugrađeni, već na kopnu trule zbog vlage i saliniteta usprkos “posebnim” antikorozivnim premazima. Nepredvidivo je što će se dogoditi budu li ikad ugrađeni.
Projekt „Mojsije“ je razvijen daleke 1981. godine s ciljem zaštite neprocjenjivog umjetničkog naslijeđa Venecije uslijed sve češćih plavljenja prilikom izraženijih plima, a zločesti kažu da je cilj bio jednostavno domoći se na nezakonit način novca preko ovog projekta. Mnogi to nazivaju najavljenom, za neke i očekivanom pljačkom i to prilično uspješnom.
Planirana cijena cijelog projekta koji još nije dovršen bila je 1,6 milijardi Eura. Pitanje je hoće li ikada i biti ili će se od njega odustati. Trenutni evidentirani troškovi su se popeli na 5,5 milijardi Eura, a o rokovima je bolje i ne pričati. “Deadline” za stavljanje u pogon goleme brane bilo je ljeto Gospodnje 2011. a poslijednje procjene uz ozbiljnu rezervu (ako-uopće-ikad) govore o 2022. godini.
Pretpostavlja se da je potrebna još jedna vreća sa 700 milijuna Eura da bi se projekt (eventualno) dovršio, a onda zauvijek još najmanje 105 milijuna Eura GODIŠNJE za redovno održavanje i osiguravanje funkcioniranja.
Upravo završen sudski proces sankcionirao je barem dio korumpiranih sudionika ovog „remekdjela“ u kojem se mitom pokrivalo loše projektiranje i još gore izvođenje radova.
Doista je paradoksalna činjenica da je sistem koji bi trebao štititi Veneciju u situacijama kritične visine mora +1,10 m do +3,00m, potpuno neupotrebljiv u najčešćim uvjetima kada je visina plime +0,80 do +1,00 m, kada je jednako potreban.
Najpoznatiji Trg svetog Marka poplavit će i jačom kišom, pa je ponuđeno sasvim drukčije rješenje izoliranja trga i njegovih komunikacija s morem lagune. Jasno da je neuporedivo jeftinije.
Procjenjuje se da su korozija i ušteda korištenjem jeftinijeg i nekvalitetnijeg materijala već onemogućile pomicanje 66 – 99 % kesona, a znakovito je da se naglašava kako je i taj dio posla povjeren jednom izvođaču bez natječaja.
Inspekcije su potvrdile da su šarke elemenata u značajnom stupnju korozije, neki kesoni se ne uspravljaju a neki ne vraćaju na dno zbog nakupina ruzine, školjki, smeća ili problema s cijevima za naplavljivanje i podizanje.
Jedan betonski keson podmorskog tunela je “explodirao”, njega smo spominjali upravo na stranicama našeg portala, a posebno konstruirano plovilo (52 mijiuna Eura) otkazalo je na prvom pokušaju simuliranog transportiranja elemenata na redovno održavanje.
Kartografska studija pokazala je enormnu količinu raznovrsnog otpada na dnu lagune, vjerojatno ostaci pri radovima te gomilanje istog pred barijerom.
Intervencije za zaštitu okoliša su neophodne, ali “Mojsije” je simbol onog što ne bismo smjeli činiti.
La Stampa – Sig. Roberto Giovannini, Jurica Gašpar, prof., Davor Majkić
PROČITAJTE JOŠ:
DOBAR POSAO U BRODOSPLITU: Isporučene brane za spas Venecije od plime
VENECIJA TONE Stručnjak: “Pokušaj spasa u gradnji brane je najveća lakrdija”