Prošlo je 13 godina od Kornatske tragedije – Komemoracija zbog juga odgođena za utorak
Sutra je 13. godišnjica Kornatske tragedije, najveće tragedije u povijesti hrvatskog vatrogastva u kojoj je život izgubilo dvanaest vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog gaseći požar na otoku Kornatu.
Umjesto u nedjelju, zbog najavljenog jakog juga komemoracija na otoku Kornatu održat će se u utorak 1. rujna. Komemoracija će započeti službom riječi s odrješenjem za stradale vatrogasce u Kapelici sv. Florijana u 10 sati, nakon čega će izaslanici predsjednika RH, Hrvatskog sabora i Vlade položiti zajednički vijenac. Predstavnici Šibensko-kninske županije, gradova Šibenika i Vodica, općina Tisno i Murter-Kornati, Hrvatske vatrogasne zajednice, Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije i Nacionalnog parka Kornati zapalit će svijeće, piše ŠibenikIN.
Tog tragičnog 30. kolovoza 2007. godine u rutinskom gašenju požara poginulo je12 vatrogasaca iz Šibenika, Vodica i Tisnog; Dino Klarić, Ivan Marinović, Marinko Knežević, Gabrijel Skočić, Karlo Ševerdija, Hrvoje Strikoman, Ante Juričev Mikulin, Ivica Crvelin, Ante Crvelin, Tomislav Crvelin, Josip Lučić, Marko Stančić.
Od 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, njih šestero poginulo je na mjestu događaja, dok su ostali prebačeni u obližnje bolnice u Zadru i Splitu, a potom u Zagreb, ali su ubrzo preminuli od posljedica teških opeklina. Jedini koji je preživio nesreću je vatrogasac Frane Lučić iz Tisnog.
Prema službenoj teoriji uzrok tragedije je takozvani eruptivni požar. Međutim dio javnosti kao i obitelji stradalih nisu prihvatili takvo objašnjenje, te i dalje smatraju da im nije do kraja otkrivena prava istina o okolnostima u kojima su stradali njihovih najmiliji.
Zbog odgovornosti za pogibiju vatrogasaca i propuste sudilo se bivšem vatrogasnom zapovjedniku JVP Šibenik Draženu Slavici, no on je u travnju 2018. godine drugi put oslobođen optužbi.
Na mjestu tragedije 2010. godine postavljeno je 12 kamenih križeva prema projektu arhitekta Nikole Bašića. Na Kornatu je podignuta i kapelica Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca također u tehnici suhozida te je uređeno oko kilometar pješačke staze te pristanište za brodove.
I.B.