PRŠUTARI: Cijene pršuta će rasti, treba smanjiti davanja državi

RIJEKA - Cijene pršuta neminovno će rasti pa bi država trebala sniziti davanja - PDV na prehrambene proizvode ne bi smio biti veći od 10 posto, smatra Vlade Prančić, ovogodišnji pobjednik Dana pršuta.

U finale 9. Dana hrvatskog pršuta koje tradicionalno organizira Klaster Hrvatskog pršuta, a koji su se po prvi puta održali u Rijeci, ušlo je 14 pršuta. Šampionsku titulu s 94,4 boda osvojio je dalmatinski Smjeli, vlasnika tvrtke Vlade Prančića. Riječ je o pršutani iz Dugopolja, jednoj od hrvatskih najtrofejnijih.

Osim proglašenja najboljih, skup u hotelu Bonavia održan u petak imao je na rasporedu čitav niz radionica te okrugli stol o perspektivama širenja pršutarske proizvodnje. Drugoga dana na riječkom Korzu je održan sajam za koji su Riječani i ostali prolaznici pokazali izuzetno veliki interes - tržilo se odlično, složili su se izlagači.

Radnika treba pošteno platiti

- Ovo je našem pršutu ukupno 14. šampionsko odličje. Jedne godine smo dostigli 97 bodova što je izuzetno teško postići - rekao je Prančić, ovogodišnji pobjednik. Ističe da su njegovi proizvodi u samom vrhu jer i on i zaposlenici u poslovanju daju sve od sebe s ciljem što boljeg konačnog proizvoda.

Ističe da kvaliteta uvijek mora biti na prvom mjestu i dodaje da ako se ne održava stalna kvaliteta, neizbježan je pad u nižu kategoriju, a tada je teško vratiti se i postići dobru cijenu. Tvrtka Smjeli d.o.o. inače 90 posto robe plasira kroz hotele i restorane.

Prančić je s poslovanjem krenuo 1997. kada je radio samo uslužno sušenje jer nije imao kapital za pokretanje vlastite proizvodnje, no s godinama je posao rastao. Danas osim pršuta, koji je glavni proizvod, nudi također pancetu, buđolu, pečenicu.. Tvrtka je sada godišnje, kaže, na nekih 100 do 110 tona gotovog proizvoda.

Pršut se suši od 18 pa čak do 28 mjeseci - ako se teži vrhunskom proizvodu - i nije lako bez kapitala pokrenuti posao jer je potrebno oko tri godine da se uloženo počne vraćati.

Kada bi se i daleko više proizvelo, sve bi se prodalo, ali trenutno je veliki problem pronaći radnu snagu, pojašnjava. Smatra da se najbolje držati domaćih ljudi koje treba pošteno platiti, a oni zauzvrat odlično odrade svoj posao. Na kraju krajeva, kada se radnika dobro plati, nije ga tako teško pronaći, iskreno će.

Cijene će još rasti

Poskupljenje pršuta je neminovno, i radi toga što radnike treba solidno platiti, ali posebno zbog ogromnog poskupljenja sirovine koje nema dovoljno, nastavlja ovogodišnji šampion. Kako je poskupjela stočna hrana, proizvođači su smanjili tov. A sada kada je svinjsko meso 50 posto skuplje, proizvodnja se ne može obnoviti preko noći bez obzira na potrebe tržišta i želje proizvođača.

- U ovom trenutku je doista teško reći koliko će još cijena pršuta ići gore. Ne zaboravimo da su i energenti poskupjeli - komentira. Ako se uspije zadržati na 10 do 15 posto od lanjske cijene, to bi bilo zadovoljavajuće i za kupce i za proizvođače, smatra.

Sirovina je išla gore 50 posto, no kada bi pršut pratio taj porast, prodaja bi drastično pala, uvjeren je.

Smatra da ipak nikada neće biti problem prodati kvalitetan proizvod, posebice onaj zaštićeni “koji ima ime i prezime“. Bolje je kupiti 10 dekagrama vrhunskog proizvoda, nego duplo više nekvalitetnog i da se u njemu ne uživa, njegovo je razmišljanje.

Visoka davanja, neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Osvrnuo se i na nemala davanja državi koja dodatno podižu već visoku cijenu prehrambenih proizvoda, prenosi Agroklub.

- Poseban problem je stopa poreza na dodanu vrijednost. Porez na bilo koji prehrambeni proizvod ne bi smio biti veći od 10 posto, kao što je slučaj u većini europskih država. To bi kupcima izuzetno olakšalo i više bi se konzumiralo kvalitetnih proizvoda - poručuje.

Tvrtka Smjeli sada prozvede oko 6.000 komada godišnje. Planiraju se širiti, ali u Dalmaciji su problem neriješeni imovinsko-pravni odnosi na ionako malim zemljišnim česticama. Sa zemljišnim knjigama se, negoduje, borimo još od vremena Austro-Ugarske.

On bi želio proširiti kapacitet svog objekta, ali upravo ga navedeni problemi u tome priječe. Dok se ne riješe imovinsko-pravni odnosi na susjednoj parceli, ne može pokrenuti dobivanje građevinske dozvole, ne može se prijavljivati na natječaje niti išta drugo poduzeti, navodi.

Blanka Kufner

PROČITAJTE JOŠ: