Ribarice eko - grupe "Zdravo more" Pomorske škole Split oduševile na Crofish sajmu u Poreču!
Pet učenica iz 2. i 3. razreda u pratnji profesorice ribarsko-nautičke skupine predmeta i mentorice eko grupe Marijane De March prezentirale su izvannastavne aktivnosti i uspjehe eko grupe te program kao i rad u svom ribarsko - nautičkom smjeru.
Za razliku od prošlogodišnjega predavanja, koje je naglasilo važnost ekologije mora i uključivalo je video zapise i fotografije Zdravog mora iz brojnih višegodišnjih eko akcija grupe, a iste su bile i dio multimedijalne učeničke izložbe "Postani čuvar Jadranskog mora“ u Prirodoslovnom muzeju u Splitu (izložbu je razgledalo preko 2 500 posjetitelja), ženska je ekipa javnosti dala naglasak na tradiciji ribarstva srednje Dalmacije. Predavanje "Tradicijom komiških ribara“ održano je na temeljima realiziranog istoimenog školskog projekta grupe prenoseći dodatno stečeno znanje učenika o ribarstvu u prošlim vremenima. Jer ribarska i naša maritimna baština mora se čuvati!
Putem brojnih fotografija čiji su autori učenici i mentorica grupe mlade su ribarice zainteresiranim posjetiteljima opisale jedinstvenu gajetu falkušu koja je simbol zajedništva, znanja, vještina i opstanka komiških ribara, brodice sandulu i gundulu s naglaskom na namjenu, način plovidbe i područje plovidbe ovih tradicionalnih komiških brodica. Iznijele su i brojne povijesne činjenice o Roti Palagruzoni najstarijoj poznatoj pučinskoj regati na Mediteranu i najstarijoj jedriličarskoj regati u Europi i svijetu.
Gusarska vremena i neuništiva vrijednost tradicije naših ribara
U tome je vremenu gusarstvo bilo najunosnije pomorsko zanimanje, a komiški ribari, kako bi se mogli suprotstaviti gusarima, jedrili su i veslali do 42 NM udaljene Palagruže (ovisno o vjetru) organizirani u vojne formacije. Na svakoj falkuši bilo je po pet ljudi, a njihova flota, koja je brojila i do sto brodova, bila je naoružana sabljama i puškama. Zbog zarade je posadi brodova u ovako velikoj regati brzina dolaska na Palagružu bila iznimno važna. Naime, na njezinoj su obali samo dva žala.
Oni koji nisu uhvatili mjesto na žalu, nisu mogli izvlačiti brodove na obalu, na njoj u drvenim barilima soliti srdele (55 kilograma srdela po barilu) i sušiti mreže. Barila su morali nositi po grebenima Palagruže. Danas je gajeta falkuša pravi simbol hrvatske, ali i svjetske maritimne baštine kao nacionalno kulturno dobro nematerijalne baštine. Najstariji je tip ribarskoga broda na Mediteranu.
Mediteranu. Učenice Pomorske škole Split, kaom ambasadorice komiške tradicije, prikazale su i spaljivanja brodica pred crkvom Sv. Nikole u Komiži. Sveti Nikola zaštitnik je ribara, pomoraca i putnika. U stotinama godina staroj komiškoj tradiciji na njegov se dan, 6. prosinca, pale stari drveni brodovi za blagoslov nekim novim brodovima kao znak vječnog ciklusa života i smrti.
Bilo bi bolje da industrije još uvijek ima
Uz priče o tradicionalnom soljenju srdela, koje su u prošlom vremenima bile najcjenjenije na Mediteranu, neizostavna je bila i priča o počecima, ali i tužnom kraju riboprerađivačke industrije "najribarskijeg“ mjesta u srednjoj Dalmaciji. Godine 1870., neposredno poslije Viškog boja, i to samo 10 godina nakon prve primjene pasterizacije u Francuskoj, upravo je u Komiži pod imenom Fratelli Mardesich (braća Mardešić) osnovana prva tvornica ribe na Jadranu. Posljednja komiška tvornica "Neptun“ otišla je u stečaj 2003. godine. Grupa Zdravo more čuva vrijedne muzejske primjerke iz ove tvornice. Osim dijelova ambalaže i omota, vrijedne učenice su pokazale čak i pune konzerve ove tvornice koje su u vlasništvu grupe.
Kroz slikovnu prezentaciju starih komiških ribolovnih alata i pribora u kojoj su istakli mrežu vojgu ili srdelaru te jedinstveni štrop (vjenčić za veslo) od žile vola (falusa bika), a koji je mogao trajati koliko i gajeta, na predavanju su prikazale i dokumentarne filmove grupe u kojima su učenici na palubi broda pred Komižom za vrijeme trajanja projekta armirali sklopivu vršu za lov jastoga, pokazujući i načine stavljanja mamca za ribu te polaganja vrše u more s kamenom. Podvodne snimke napravljene su putem drona (ROV-a) grupe.
Posjetitelji ovog iznimno bitnog, važnog i jedinog stručnog sajma u Hrvata imali su priliku pod mikroskopom pogledati i "mikroplastičnu morsku juhu“ koju su im najmlađe izlagačice sajma pripremile i to dok su u pozadini prikazivale dokumentarne filmove grupe o stanju podmorja, vađenju otpada putem eko-akcija i stanju potopljene koćarice "Ribolovac“.
J.T.