RIJEČANI SE BUNE Ne želimo Dubai na Jadranu!

RIJEKA - Grad Rijeka želi graditi višekatnice uz samo more. To bi moglo poslužiti  kao model drugim gradovima. No, problem je u tome što za to postoji i određeni otpor.

Loredana Varljen iz svoje kuće ima prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev i nogometni  stadion HNK Rijeka. Stadion se nalazi 50 m niže, ispod strmih stijena, na samom obali  Jadranskog mora. Jedan je od najljepših stadiona u svijetu, to ne misle samo navijači  Rijeke. Na njemu su igrali nogomet otac i djed njenog supruga, pred 100 godina. Sada  se obitelj, zajedno sa susjedstvom i Građanskom inicijativom Kantride, suočava sa  izazovom predloženog gigantskog projekta rekontrukcije tog prostora.

Presedan za urbanizaciju Hrvatske

To bi, prema njihovom mišljenju, uništilo ne samo Kantridu, nego i bio presedan za urbanizaciju  hrvatske obale, piše njemački portal TAZ.

Nogometno igralište izgrađeno je 1912. godine na prostoru starog kamenoloma, pod  legendarnim stijenama Kantride, koje i danas okružuju stadion. U prošlom stoljeću  nekoliko puta je povećavan, a potom opet smanjivan ne bi li zadovoljio stroge zahtjeve  europske nogometne federacije UEFA-e, na uskom prostoru, sa sjedištima za oko 10.000 gledatelja. 

Prije devet godina klub se preselio na novoizgrađeni stadion, koji se nalazi nešto  poviše, u susjedstvu Rujevica. Sve je to financirao predsjednik kluba i vlasnik HNK  Rijeke, Damir Mišković. No za njega je to prijelazno rješenje. Poduzetnik koji se  obogatio na naftnom biznisu odavno sanja o izgradnji novog stadiona Kantrida.  Postojeći stadion se trenutno slabo koristi, ali oko njega se nalaze sportski tereni i  atletska dvorana. 

Prvi Miškovićev pokušaj da za novi projekt stadiona osigura investitore iz Kine, koji su  tada bili vrlo aktivni u Hrvatskoj, nije uspio. Sada, međutim, vjeruje u veliko čudo: nešto  prije Božića prošle godine predstavio je planove za futuristički "multifunkcionalni"  stadion sa zakrivljenim krovovima i 14.000 sjedećih mjesta, koji želi izgraditi s  konzorcijem tvrtki i međunarodnih financijskih fondova. 

Skupa investicija

No projekt na gradskom zemljištu ima svoju cijenu: Miškovićevi planovi uključuju i  hotel, tri visoka nebodera s luksuznim stanovima, tik uz stadion, na samoj plaži.  Izgradnja stadiona financirala bi se vrtoglavim cijenama stanova za prodaju, koji se  procjenjuju na 10.000 eura po četvornom metru. Konzorcij je procijenio troškove  izgradnje na gotovo 150 milijuna eura. Ali nova infrastruktura potrebna za  funkcioniranje kompleksa, poput pristupnih cesta (op.a. samo dvije male, uske, strme  ulice vode do stadiona i plaže) vjerojatno će koštati i nekoliko puta više. 

Mišković je “povratkom na Kantridu” pametno zagrabio nostalgične osjećaje  nogometne Rijeke – i probudio nadu u velika vremena koja dolaze. HNK Rijeka, koja je  dosad bila zastupljena samo u Europskoj ligi, trebala bi zaigrati u Ligi prvaka. Dok je  Hrvatska reprezentacija jedna od najboljih na svijetu zahvaljujući svojim zvijezdama  koje igraju u inozemstvu, mala domaća liga to baš ne može pratiti. 

Poduzetnik Mišković predstavlja se i kao urbani vizionar: Glavni projekt trebao bi Rijeci,  koja se u posljednja tri desetljeća smanjila za trećinu i sada broji oko 100.000  stanovnika, kao industrijskom i lučkom gradu, donijeti hitnu potrebnu strukturnu  promjenu. Mišković svoj kompleks visokih zgrada (op.a. od kojih bi jedna ujedno bila i  najviša u Hrvatskoj, sa 116 metara) hrabro stavlja uz bok sa Barcelone, Dubaija ili  Miamija. 

Socijaldemokratski gradonačelnik Marko Filipović vidi tu priliku za unapređenje  zapuštenog susjedstva, a time i cijelog grada, na međunarodnoj razini. Planovima za  novu Kantridu puni su hvale i u nacionalnoj konzervativnoj Vladi u Zagrebu. 

"Megalomanski projekt koji uništava obalni krajolik"

Građanska inicijativa, pak, govori o “megalomanskom” projektu.

- Uništava našu četvrt  i obalni krajolik - Sa svojim starim vilama, svojim plažama i malim ribarskim lučicama,  svojim drvoredima i zelenilom, Kantrida je poseban biotop. Nekolicina nebodera su već dio susjedstva, no oni su razasuti po padinama i građeni za vrijeme Tita 1970-ih za  radnike i njihove obitelji koji su hrlili u tada nastajajući industrijski grad Rijeku. 

Gradsko vijeće već je odlučilo o prvim izmjenama Generalnog urbanističkog plana uređenja (GUP-a). Umjesto sportsko-rekreacijske, nova bi  “mješovita” namjena trebala omogućiti luksuznu izgradnju na samoj plaži i obali.  Kantrida je nekoć bila najpopularnije riječko kupalište, sve dok u poslijeratnom  razdoblju, pod Titovom forsiranom industrijalizacijom, zagađenje iz obližnjeg velikog  brodogradilišta “3. Maj” nije onemogućilo kupanje.Nakon raspada Jugoslavije propala  su i velika riječka industrijska poduzeća. Kako na Kantridi sada postoji uređen sustav  kanalizacije, a lučko gospodarstvo izgubilo na važnosti, stanovnici su ponovno vratili  obalu i plažu javnoj namjeni.  

Varljen iz Građanske inicijative Kantride i Ljiljana Došen, predsjednica Udruge Orehović  organiziraju razna događanja na otvorenim javnim prostorima Kantride poput  radionica za djecu, za koje je na plaži postavljen mala knjižnica na otvorenom, ili  tečajeva kuhanja za odrasle. Ljeti organiziraju kino projekcije u večernjim satima na  šetalištu uz more. Na plaži se nalazi lokalni beach bar, koji je u Rijeci stekao kultni  status. 

Jedino je "Možemo!" glasala protiv

U riječkom Gradskom vijeću protiv izmjena GUP-a glasovala je samo zeleno-liberalna  stranka Možemo! Za Nebojšu Zeliča, jednog od dvoje vijećnika ove opcije, ne radi se  samo o Kantridi. “Izgradnja tri višekatnice direktno na plaži presedan je za cijelu  Hrvatsku”, kaže. Sve su glasniji i arhitekti koji strahuju od probijanja brane  nekontrolirane izgradnje na našoj obali. Hrvatska komora arhitekata stoga je 2013.  godine pozvala na arhitektonski urbanistički natječaj u ranoj fazi projekta. 

Pritisak investitora na hrvatsku obalu, hvaljenu zbog svoje ljepote, posljednjih je godina  u stalnom porastu. Prošlogodišnjim povezivanjem s eurozonom, Vlada želi promicati  ulaganja u važan sektor turizma koji donosi oko 20 posto bruto nacionalnog proizvoda  – najviše u svijetu. No, euro je dodatno ubrzao inflaciju u Hrvatskoj, ionako visoku zbog  rata u Ukrajini. Cijene su skočile u nebo na uštrb lokalnog stanovništva i turista.  

No, to za sada ne zaustavlja građevinski bum u Kvarnerskom zaljevu kao i uz duž dalmatinske obale. Nekretnine su popularna investicija za domaće stanovništvo, a  posebno za strane ulagače. One su i predmet špekulacija pošto u zemlji nema poreza  na nekretnine. Unatoč brojnoj bespravnoj gradnji, hrvatska obala je, za razliku od  primjerice Španjolske, pošteđena masovne izgradnje. U Hrvatskoj morska obala mora  biti otvorena i dostupna javnosti - ta stara tekovina socijalističke Jugoslavije još postoji.

Prošle godine Vlada u Zagrebu razmatrala je donošenje novog Zakona o koncesijama koji bi tu praksu mogao promijeniti. No, od planova se odustalo nakon što je Možemo! peticijama prikupljalo glasove protiv. Riječki gradonačelnik Marko Filipović uvjerava da  će planirana šetnica i plaža uz stadion ostati otvorene za javnost. No, uz tri luksuzna  nebodera i hotel, teško da će biti tako. 

Služi samo turizmu

Rijeka, kao industrijski grad desetljećima pod talijanskim utjecajem, nikad nije bila  prava turistička destinacija. No broj turitsa u posljednje se vrijeme znatno povećao,  a istodobno su cijene nekretnina skočile u nebo. Ogromni napušteni industrijski prostori otvaraju nove mogućnosti za investitore u Rijeci, koja je 2020. bila Europska  prijestolnica kulture. 

Gradski vijećnik Zelič želi spriječiti da Rijeka doživi sličnu sudbinu južnodalmatinskih  gradova Dubrovnika, Splita i Zadra, u kojima stare gradske jezgre služe isključivo turizmu.

- Obiteljima je već sada gotovo nemoguće unajmiti ili kupiti stan u Rijeci -  kaže Zelič, koji želi spriječiti daljnju prenamjenu starih, ali i novih stanova u turistički  smještaj. 

Cijene u hrvatskim turističkim resortima često su više nego one u Španjolskoj ili Italiji.  Mnogi Hrvati teško si mogu priuštiti život na moru. Budući da u zemlji već nedostaje  kvalificiranih radnh mjesta, mladi,često dobro obrazovani iseljavaju. Oko deset posto  (400.000 ljudi ) napustilo je Hrvatsku u proteklom desetljeću, a zemlja danas ima manje  od četiri milijuna stanovnika. 

Građevinski bum na obali i “apartmanizacija” imaju ozbiljne posljedice na infrastrukturu  i okoliš. U Opatiji, nekadašnjem poznatom ljetovalištu, samo nekoliko kilometara od  Kantride, preopterećena mala obalna cesta ne može se više nositi sa posljedicama  graditeljske politike koja se stihijski i neplanski sprovodi na obroncima Učke. Zbog  progresivne betonizacije, Opatija je ove zime uslijed obilnih kiša doživjela velike  poplave. 

- Budući da jedinice lokalne samouprave imaju nedovoljno novca za adekvatnu  infrastrukturu i pametan urbani razvoj, pokoravaju se volji privatnih investitora. “Rijeka  je očajna”, govori Davor Mišković iz udruge Drugo more, opisujući raspoloženje u  rodnom gradu koji ne može pronaći izlaz iz strukturne krize.

Građanska inicijativa Kantride još uvijek polaže nadu da se projekt novog  multifunkcionalnog kompleksa na Kantridi može spriječiti i nastavlja prikupljati potpise  protiv izgradnje triju luksuznih nebodera u četvrti s 5000 stanovnika. Za staru godinu, grupa građana poslala je poruku vidljivu svima. Baloni napunjeni helijem lebdjeli su  iznad plaže i stadiona na visini od točno 116 metara, kako bi se pokazalo koliko će  moćan i visok zapravo biti najveći od nebodera. Jer, vlasnik HNK Mišković i  arhitektonski biro Zdjelar od kojeg je naručen novi projekt , u vizualizacijama su  “uljepšali” – ili jednostavno izmanipulirali. Umjesto planiranih 35 katova, na prikazima se vidi samo 20-ak - piše Thomas Maier  za njemački portal TAZ.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ: