Riječka luka odbija goleme količine tereta jer nema taj kapacitet

RIJEKA - Sad kad je teret došao, mi nemamo dovoljno vagona, dovoljno kapaciteta, zapravo ničega da bismo takvu potražnju servisirali. Jedan od klijenata nudio je šest milijuna tona tereta, a mi nismo mogli odraditi niti milijun

Udruga pomorskih agenata i brokera Hrvatske obilježila je u Rijeci 30 godina djelovanja, što je bio povod za razgovor s Mariom Štefanićem, direktorom Jadroagenta, najveće riječke pomorske agencije koja je bila među osnivačima Udruge, a na svečanosti obilježavanja obljetnice dodijeljeno joj je i posebno priznanje Udruge, piše Novi list.

Štefanić ističe kako se u sektoru lučkog poslovanja i transporta u Rijeci događaju značajni pomaci, ali i da su rezultati, posebno u ovoj godini, nakon ruskog napada na Ukrajinu, mogli biti i znatno bolji.

– U Rijeci su se zadnjih godina dogodile velike stvari kada je riječ o pomorskom i lučkom sektoru, a velike stvari će se i događati. Promjene je donio i rat u Ukrajini, donoseći veliku priliku nama u Rijeci i hrvatskoj lučkoj i transportnoj industriji da preuzmemo velike količine tereta, posebno za industriju srednje Europe koja je bila orijentirana na sirovine iz Rusije, a nakon početka rata morala se orijentirati na dobavu sirovina morskim putem.

Mi smo tu dobili ogromne količine tereta koje, nažalost, nismo mogli prihvatiti u cijelosti. Što zbog nespremnosti lučke infrastrukture, što zbog nedostatka dovoljnog broja vagona, lokomotiva, zatvaranja pruge prema mađarskoj granici i drugih okolnosti. Jednostavno, cjelokupna industrija ne može pratiti taj rast koji se događa.

Ogromna potražnja

U kojoj mjeri je iskorišten rast zahtjeva za prekrcajem tereta u hrvatskim lukama i transportom hrvatskim željeznicama i cestama, koji se događa, nažalost, zbog rata, jesmo li mogli učiniti više?

– U Jadroagentu, kao i u drugim agencijama, imamo jako pozitivnu godinu, s velikim rastom, ali smo osjetili i veliku frustraciju. Nakon niza godina u kojima smo se trudili privući teret, putovali, molili da nam se pruži prilika kao prometnom pravcu, sad kad je teret došao, mi nemamo dovoljno vagona, dovoljno kapaciteta, zapravo ničega da bismo takvu potražnju servisirali. Jedan od klijenata nudio je šest milijuna tona tereta, a mi nismo mogli odraditi niti milijun tona.

Što se, po vašem mišljenju, može učiniti da se u kratkom roku promijeni takva situacija i poveća mogućnost prihvata tereta?

– U kratkom roku najviše se može postići na željezničkom transportu. Luka Rijeka se strašno trudi napraviti makismum u ovom trenutku, no dogodilo se da su oni kroz CEF projekte otvorili vrlo značajne radove na obnovi lučke infrastrukture, ali su se ti radovi poklopili s ovom ogromnom potražnjom za lučkim prekrcajnim kapacitetima, što onemogućava luku da stvarno profitira od ove situacije koja se događa.

Dovedeni smo svi zajedno u situaciju u kojoj smo morali odbijati brodove i terete, nakon što smo ih godinama tražili. Želim istaknuti da, nakon turizma koji čini nekih 26 posto hrvatskog BDP-a, industrija luka, transporta i logistike čini oko 20 posto BDP-a i da bi hrvatska država trebala sustavno poraditi na strategiji razvoja prometnih pravaca jer imamo mogućnost značajnog napretka. Ruska invazija na Ukrajinu otvorila je mogućnost razvoja novih prometnih pravaca.

Problemi s prugama

Bojite li se osuđivanja zbog izjava o novim poslovnim mogućnostima koje su se riječkoj i drugim hrvatskim lukama otvorile uslijed rata, iako znamo da su i brojne druge luke profitirale tijekom ili nakon ratnih sukoba? Primjerice Antwerpen je nakon Drugog svjetskog rata imao ogroman rast, jer je bio jedna od rijetkih europskih luka na Atlantiku koje nisu bile razorene.

– Nitko se od nas ne veseli ratu u Ukrajini i ničemu što on donosi. Činjenica je da je taj rat promijenio tokove roba i otvorio neke prilike koje do sad nismo imali. To su naprosto činjenice na koje mi nismo mogli utjecati, niti smo ih priželjkivali. A mi to nismo iskoristili ni približno koliko smo mogli i trebali, iako još uvijek nije kasno da reagiramo na realne okolnosti na tržištu koje je rat donio.

Tko bi i kako trebao reagirati?

– Trebaju reagirati svi uključeni u lučko poslovanje, logistiku i transport. Od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, preko luka, lučkih uprava, agenata, špeditera, do HŽ-a i ostalih. Primjerice, trenutno se događaju veliki radovi na željezničkoj pruzi Rijeka-Zagreb-Mađarska, posebno na dionicama od Zagreba do granice s Mađarskom.

To je velika i pozitivna stvar, radove velikim dijelom sufinancira EU, ali zbog zatvaranja pruge uslijed radova imamo ozbiljnih kašnjenja i ograničenja. Građevinski radovi ne prate ili, da tako kažem, ne »slušaju« protok roba. S boljom koordinacijom i razgovorima, mogli bismo, usprkos objektivnim ograničenjima zbog radova, napraviti puno više.

Kada bi se više razgovaralo sa strukom, sa svima uključenima u transportnom lancu, postigli bi se značajno bolji rezultati, što se tiče luke, špeditera, agenata, prijevoznika i svih ostalih.

Dobar smjer

Neovisno o ratu u Ukrajini, kako, s obzirom na vaše dugogodišnje iskustvo u poslovanju pomorske agenture, gledate na razvoj riječke luke i prometnog pravca?

– Mislim da se u riječkoj luci događaju dobre stvari. S novim terminalima, posebno onim na Zagrebačkoj obali, kao i transformacijom centra grada s planiranom izgradnjom nautičke marine, imat ćemo dodatno veliki rast.

Osim razvijanja lučke infrastrukture, moramo poraditi i na logističkom dijelu, posebno željeznici, jer bez kvalitetne mogućnosti otpreme tereta željeznicom prema Mađarskoj i zemljama srednje i istočne Europe, mi nećemo moći servisirati značajno veće količine tereta. Što nam vrijedi ako teret dođe u luku, a mi ga ne možemo dalje otpremiti.

O tome moramo razgovarati, tu nam nedostaje koordinacije, da primjerice HŽ infrastruktura ponekad posluša zahtjeve za protokom robe i ne zatvara dionice pruge na uštrb broda i tereta, jer ćemo na taj način izgubiti te terete. Može se učiniti puno, imamo velike šanse, a uz malo truda i bolje koordinacije, možemo učiniti značajan iskorak.

Sa svim što se događa, uvrštavanjem Rijeke na europsku TEN-T mrežu, izgradnjom novih kapaciteta, postaje li Rijeka ponovo važna luka?

– Još ne, ali zasad ide u dobrom smjeru. Rijeka može puno više i puno bolje. Imamo mogućnosti, imamo znanja, samo trebamo ići u pravom smjeru. Optimist sam po tom pitanju, i vjerujem da su luka, logistika i transport grane industrije koje mogu podići cijeli grad.

Odlična suradnja s Pomorskim fakultetom

Kako lučki agenti i ostali uključeni u transport roba preko riječke i ostalih luka stoje s ljudskim potencijalom, postoji li na tržištu rada dovoljno kadrova za pokrivanje sve većeg prometa robe i usluga pomorskih agenata?

– S povećanjem obujma posla povećava se i broj zaposlenih. Svi u industriji intenzivno su zapošljavali tijekom ove godine. Jadroagent je zaposlio više od petnaest novih ljudi samo tijekom 2022. godine. Uspjeli smo naći dobre, kvalitetne kadrove, kao i nove, mlade stručnjake koji su tek došli na tržište rada.

Moram posebno pohvaliti suradnju s Pomorskim fakultetom u Rijeci, uz čiju pomoć smo ostvarili kontakte i razgovore sa studentima završnih godina fakulteta i praktički ih zaposlili već prije nego što su diplomirali, putem studentskih ugovora, a kasnije najveći dio njih i primili u stalni radni odnos.

Kadrova još uvijek ima, posebno zahvaljujući Pomorskom fakultetu, čije je vodstvo iznimno orijentirano ka suradnji s gospodarstvom, što se vidi i po zapošljavanju njihovih studenata koji praktički čim diplomiraju imaju radna mjesta.

Marinko Glavan