Riječki peljari, čuvari sigurnosti brodova, luka i morskog okoliša

Bez njih ne započinje, niti završava gotovo ni jedna plovidba brodova u svijetu. Oni su zaduženi za sigurnost brodova, luka i morskog okoliša prilikom svakog uplovljavanja i isplovljavanja u svim svjetskim lukama.

Osim te odgovorne i zahtjevne zadaće, ujedno su i oči i uši pomorskih vlasti i lučkih kapetanija, po pitanjima sigurnosti plovidbe, brodova, putnika, posada i tereta i samih luka, kao i zaštite okoliša. Oni su lučki peljari, popularno zvani piloti, školovani i vrhunski obučeni pomorci koji će sa svakim brodom, po svim vremenskim uvjetima, sigurno uploviti u luku ili isploviti iz nje, piše Novi List.

Malo ljudi uopće zna za njihov izrazito odgovoran i zahtjevan posao, oni koji i znaju često ih brkaju sa zaposlenicima lučkih uprava ili kapetanija, ali riječ je o vrhunskim stručnjacima u svom poslu, redom visokoobrazovanim pomorcima s dugogodišnjim iskustvom plovidbe koji svojim sveobuhvatnim znanjem kako o brodovima i plovidbi, tako i o specifičnostima luka u kojima rade, svakodnevno daju nemjerljivi doprinos cjelokupnom pomorskom prometu i sigurnosti brodova i pomoraca na njima.

O zahtjevnosti ovog posla možda najbolje govore podaci iz različitih studija diljem svijeta, prema kojima je riječ o jednom od najstresnijih zanimanja uopće, koje od onih koji ga obavljaju zahtijeva ne samo znanje, već i fizičku spremu, kao i sposobnost donošenja odluka o kojima ovise i ljudski životi i milijunima vrijedni brodovi i teret na njima, u vrlo kratkom vremenu, bez »prava« na grešku.

U povodu ovotjednog obilježavanja svetog Nikole, zaštitnika pomoraca, o tom izuzetno važnom segmentu plovidbe koje počesto u sličnim prigodama ostaje u sjeni drugih pomorskih zanimanja, razgovarali smo riječkim lučkim peljarima Sinišom Matulićem, Maurom Uremovićem, Igorom Burićem i Marinom Radovićem iz tvrtke Croatia pilot koja je zadužena za peljarenje na širem području riječke luke, ali i drugih okolnih luka, poput Senja ili na otocima sjevernog Jadrana. Prvo smo ih pitali što je sve posao lučkog pilota, piše Novi List.

- Javnost najčešće uopće ne zna za naš posao. A posao peljara je da prilikom svakog dolaska ili odlaska broda većeg od 500 bruto tona, ide na brod i savjetima zapovjedniku omogući sigurno uplovljavanje ili isplovljavanje iz luke.

Zapovjednik broda je uvijek odgovoran za brod, posadu i teret, ali u stvarnosti kad mi dođemo na brod, mi smo ti koji dajemo zapovijedi kako uploviti ili isploviti, objašnjavaju piloti.

Njihova prisutnost na brodu je u »manovrama« nužna jer je riječ o najboljim poznavateljima lokalnih prilika u lukama, od vremenskih uvjeta, vjetra i valova, morskih struja, do pličina i drugih mogućih opasnosti.

- Uvijek vodimo računa o vjetru, valovima, strujama, plimi i oseki, dubini, udaljenosti od pojedinih objekata, koliko imamo zaustavnog puta, i još brojnim drugim faktorima koji određuju na koji način ćemo sa svakim pojedinim brodom pristati u luci ili isploviti iz nje - kažu peljari.

Beneficirani staž

Prilikom svakog uplovljavanja ili isplovljavanja, peljari se moraju ukrcati na brod ispred same luke ili se iskrcati s njega, a za neke vrste brodova to znači ukrcavanje ili iskrcavanje kod Crne Punte, između Istre i Cresa, praktički na otvorenom moru, gdje se moraju s »pilotine«, brodice koja prevozi peljare na brodove i s njih, brodskim ljestvama uspeti ili se spustiti s brodova u dolasku ili odlasku, ponekad po olujnom vjetru i valovima visine i po pet metara.

To zahtijeva ne samo dobru fizičku spremu već i iskustvo i koordinaciju pilota i posade pilotine, a može biti vrlo opasno.

- Brod se kreće, pilotina se kreće, a mi moramo s našeg plovila stupiti na brodske ljestve, i njima se uspeti na palubu broda ili njima sići niz bok broda i ukrcati se na pilotinu. Pritom je nadvođe broda na koji se ukrcavamo ili se s njega iskrcavamo visoko i po više od deset metara.

Sve to radimo i po vrlo lošim vremenskim uvjetima, kad pada kiša, puše jak vjetar ili po valovima visokim nekoliko metara. Pritom, ako mi i posada ne odradimo sve kako treba, može doći do pada u more ili prignječenja između broda i pilotine, pada s brodskih ljestava i ozbiljnih ozljeda ili još gore.

Osim što, nakon ukrcaja na brod, daju komande posadi kako će manevrirati prilikom uplovljavanja i isplovljavanja, ujedno upravljaju i radom tegljača, odnosno remorkera koji svojim manevrima pomažu u manevriranju brodova od kojih su neki dugi preko tristo metara, s masom od nekoliko stotina tisuća tona.

- Unutar jedne »manovre« broda je zapravo i cijeli niz manovri remorkera kojima mi dajemo naredbe što će i kada činiti, kako bismo osigurali da sve skupa prođe glatko i bez incidenata - objašnjavaju.

Treba naglasiti da je pri tom riječ »obuka« kod lučkih peljara samo krajnji dio dugogodišnje naobrazbe i stjecanja iskustva u pomorstvu jer je riječ isključivo o ljudima sa završenim pomorskim fakultetom koji su već prethodno prošli sve »stepenice« napredovanja na brodovima u međunarodnoj plovidbi te položili takozvani kapetanski ispit, pri čemu je većina njih već plovila u svojstvu zapovjednika broda, piše Novi List.

Jedna od najvažnijih sposobnosti pilota, dodaju, je sposobnost donošenja odluka u trenutku, posebno kod nekih kritičnih situacija s kojima se susreću.

- Upravo kad se dogode situacije poput blackouta, kad brod usred »manovre« ostane bez pogona, nemamo vremena za savjetovanje, ne možemo sazvati sastanak i raspravljati što poduzeti, nego moramo trenutno donijeti odluku koja proizlazi iz iskustva koja smo stjecali godinama - govore.

I.N.