SAMLJEVENA OBALA U PRIMOŠTENU SE ŠIRI Dr. Carević: "Obalna linija je pomaknuta 20 metara!" - Petrina: "Svi lažu!"

PRIMOŠTEN - Mala Raduča u Primoštenu bila je manja plaža, koja je 2011. g. masivnim građevinskim pothvatom proširena i to na način da je obavljeno mehaničko drobljenje prirodne obalne stijene te je dobiveni materijal iskorišten kao žalo. Na toj lokaciji djeluju valovi iz smjera jugozapada koji uzrokuju prirodni dužobalni transport žala te guraju materijal u smjeru istoka. Rezultat ovoga je da Općina Primošten, koja je bila i inicijator ovog projekta, svake godine ovu umjetno napravljenu tvorevinu dohranjuje novim materijalom, što je u korist turizma, u potpunosti uništilo biljni i životinjski svijet na ovom dijelu obale.

I ovo nije proizvoljna novinarska tvrdnja, već dio sadržaja iz rezultata višegodišnjeg znanstvenog rada "Kako postići održivost gradnje i dohranjivanja plaža u Hrvatskoj?" u sklopu projekta "BEACHEX", a na kojem su sudjelovali fizičar – geofizičar i doktorant oceanologije na Geološkom odsjeku PMF-a u Zagrebu Tonko Bogovac, te dr. sc. Dalibor Carević, profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji se već 20 godina bavi pomorskim inženjerstvom te problemima zaštite okoliša i najveći je hrvatski stručnjak za obalu i plaže. Dr. Carević je ujedno bio i dio radne skupine za donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Kad je Primošten u pitanju, u višegodišnjem periodu od 2011.-2020. uočen je pomak obalne linije (ispred hotela Zora) za čak 20-ak metara prema moru što pokazuje značajno nakupljanje materijala, a sve potvrđuju i satelitske snimke.

Najnovije fotografije, koje imamo u posjedu, govore u prilog činjenici da se u more i dalje nasipa gomila novog materijala, među kojim, kako nam govore svjedoci s terena, ima i zabranjene zemlje. Sve ovo primoštenski načelnik Stipe Petrina oštro odbacuje, no čak i struka smatra da ne govori istinu.

Zabrinjavajući rast umjetnih plaža

U Hrvatskoj, naime, postoji oko 25% umjetnih plaža, a trend gradnje novih je tijekom pretpandemijskih godina dosegnuo 5-10 novih plaža godišnje. Ove brojke upućuju na rast novoizrađenih plaža i novog nasipanja obalne linije, što je u trenutačnom stanju potpuno nekontroliran proces. Među ostalim, uočene su velike razlike između županija, tako npr. Splitsko-dalmatinska županija ima udio od 67% umjetnih plaža, dok se ostale županije kreću u rasponu od 15-30%

Hrvatske plaže su geološki mlade tvorevine starosti maksimalno 6500 godina, vremena kada je došlo do relativne stabilizacije razine svjetskog mora. Hrvatske plaže su veličinom zrna dominantno šljunčane, a manji broj je pješčanih, dok su po litološkom sastavu uglavnom karbonatne. Materijal na plažama (žalo) se postepeno prirodno troši i nestaje dok se plaža istovremeno obnavlja novim materijalom donesenim prirodnim ili umjetnim putem. Prirodni donos materijala na hrvatske plaže je najčešće putem paleotokova i recentnih tokova, ali postoje i one koje se sedimentnom opskrbljuju iz mora ili okolnih stijena. Ljudski faktor ima presudan utjecaj u nestajanju plaža uslijed prekidanja prirodnog donosa sedimenta (izgradnjom obalne infrastrukture i cesta, pregrađivanjem rijeka, urbanizacijom itd.) te je zbog toga neophodno vršiti njihovo umjetno dohranjivanje. Određivanje optimalne količine, vrste i kvalitete materijala za dohranjivanje je posao znanstvenika i inženjera na bazi praćenja (monitoringa) i inženjerskih proračuna.

No ovo posljednje se najčešće u Hrvatskoj uopće ne poštuje. Zbog toga je u novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama u članku 77. striktno navedeno da je zabranjeno dohranjivanje zemljanim materijalom, otpadom, iskopom i sl. Plaže se mogu dohranjivati samo prirodnim šljunkom i/ili pijeskom. Nije dozvoljeno godišnje dohranjivanje plaže s većom količinom od 0,35 kubnih metara po dužnom metru obale plaže. Osoba koja upravlja plažom može dohranjivati uređenu morsku plažu tako da se ne mijenja prosječna godišnja pozicija obalne crte niti izgled plaže niti njezine karakteristike.

Petrina: "Koji ti je ku*ac? Kakva zemlja?"

No u Primoštenu je, kako je studija i satelitsko praćenje nedvojbeno potvrdilo, obalna crta pomaknuta za čak 20 metara, pa nas je zanimalo je li ova hrpa materijala na primoštenskoj plaži novi materijal?

- Pod krinkom dohranjivanja plaže u Primoštenu se upravo odvija najveća devastacija obale i ekocid svih živih organizama koji će biti uništeni nasipavanjem krupnog kamenja i zemlje. Bio sam prisutan kad su bagerima istrojevima uništili hridi oko poluotoka prije dosta godina. U podmorju su tisuće tona kamenja što se vidi kad zaronite. Živi svijet pod morem je uništen jer to nasipanje se odvija godinama - kazuje nam čitatelj koji nam šalje fotografije.

Od načelnika Stipe Petrine dobili smo njemu svojstven odgovor, kojeg, prema njegovoj zamolbi citiramo u integralnom obliku:

"KOJI TI JE KURAC ??? Kakva zemlja ????? Pogledaj BOLJE uostalom dođi na naš trošak i vidi o čemu s e radi. Kako ne vidiš d a je slika nastala od SJENOM pa izgleda da je naspi ŠPORAK I SA ZEMLJOM . Čoviće Božji sve je to IZVAĐENO IZ MORA ISTI DAN I MOKRO JE zato izgleda tamno  . Ni jednog grama nema sa ZEMLJOM. Uostalom prije tog zahvata dobili smo suglasnost županije za tu vrstu radova posebno za to područje Raduče ,  MOLIM TE moj komentar objavi onako kako sam napisao . I ako si Čunka ODJEBI TOGA KOJI T JE TO POSLAO  JER TE LAŽE ! L.P.", završio je Petrina, koji je priložio još fotografija, kao i dozvolu Upravnog odjela za zaštitu okoliša, prostorno uređenje i komunalne poslove, koji mu daje suglasnost, naravno u skladu s postojećim Zakonom.

Petrina i njegov komunalni redar tražili su i identitet osobe koja nam šalje materijale, no sve i da to znamo, svoje izvore zakonski i prema novinarskom kodeksu dužni smo štititi, što smo im i pojasnili, a u Primošten ćemo uskoro otići, ali o svom trošku.

Komunalni redar je još i dodao da se na slikama vidi bager koji, kako tvrdi: "materijal vadi iz mora i njime vrši dohranu plaže".

Dr. Carević: "U Primoštenu godinama rade ekocid, kroz pet godina monitoringa bili su apsolutni prvak na Jadranu!"

- Oni godinama rade ekocid, o čemu sam ja već pisao i zbog prirodnog strujanja stalno moraju nasipati novu količinu materijala. Događa se tako da se svake godine nasipava tisuće kubika materijala. Oni su najviše nasipavali kad smo mi vršili monitoring tih pet godina i bili su apsolutni prvak. Taj materijal nije stabilan i on putuje - kazao je o ovom slučaju dr. Carević za Morski HR.

- Po satelitskim snimkama vidimo da se zadnjih 20 godina proširila plaža kod hotela Zora. Ne znam do kad će taj proces trajati. Građevinski bi trebali sagraditi pera koja bi zaustavili taj materijal, no ne znam zašto to nisu učinili - dodaje.

"Materijal je definitivno dovučen iz kamenoloma!"

Dobro, a je li moguće da je ovaj najsvježiji materijal s fotografija izvučen i vraćen iz mora?

- Jedan dio materijala je definitivno iz kamenoloma dovučen, jer zemljani materijal more s vremenom ispire. Možda je jedan dio izvađen iz mora i to su vjerojatno miješali! Zemlja se, naime, ispere kroz godinu dana i nje nema ako se izvuče iz mora. Oni zakonski imaju pravo dohranjivanja, ali kroz odobreni petogodišnji plan. Sad poštuju li brojku od 0,35 kubnih metara po dužnom metru obale plaže, to je teško odoka dokazati - kaže dr. Carević.

- Oni su zatrpali oko 20 metara bivše uvale. Sad već gaze po posidoniji. To je okoliš koji je promijenjen i tu je nemoguće vraćanje u prvobitno stanje. No da se barem smanji sipanje tona i tona materijala u more, bilo bi dobro. Ako nastave zatrpavati s novim plažnim prostorom, uvala će imati sve više i više materijala i teško je procijeniti kako će izgledati za 20 ili 30 godina - zaključuje dr. Carević.

- Svake godine se vrši novo nasipanje krupnim kamenom izmiješano i sa zemljom. Uz malo zapadnjaka, more bude bijelo 50 metara od obale. Možete dijelom sve vidjeti i uživo na web stranici Šibenik meteo kamere jug i otoci Šibensko-kninske županije, da je riječ o dovozu novog materijala - kazuje nam čitatelj.

Što je od ovoga istina, jedino može utvrditi inspekcija, ako se ozbiljno uhvati posla. Ali ne samo u slučaju Primoštena, nego i čitave obale. U tom smislu, Ministarstvu mora u novom sazivu Vlade preporučamo da zaposli vojsku inspektora koja će samo provoditi postojeće zakona i državi, osim dodatnih prihoda, osigurati očuvanje Jadrana za našu djecu i unuke.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ: