SAMOVOLJNA DEVASTACIJA NA PRVIĆU Član Mjesnog Odbora na zaštićenom otoku porušio stoljetni suhozid da bi lakše prošao traktorom?

Ne samo da je ovaj, kako s terena saznajemo, bitan član Mjesnog odbora i lokalni trgovac na svoju ruku porušio suhozid nego je još malo i betonirao. Njegov je pristup polju ipak najbitniji, zar ne?

Ovaj je "zahvat", saznajemo, obavljen u listopadu 2024. godine kada je član Mjesnog odbora Prvić Luke valjda zaključio kako mu treba pristup polju i maslinama pa je eto tako srušio veliki komad glavnog suhozida uz jedinu cestu koja povezuje dva mjesta na otoku, Šepurine i Prvić Luku.

Na putu prema privatnom masliniku stajao je dakle jedan suhozid koji je srušen nakon čega je nastavljeno s betonizacijom, tj. betonirao si je put da valjda traktor lakše prođe? Šlag na tortu je i nekakva natrpana "škalja" rasuta na stoljetne suhozide.

Samovoljna devastacija

 - Totalna samovoljna devastacija mjesta i truda naših starih - komentiraju čitatelji iz Prvić Luke.

Devastacija se k tome događa na otoku koji je kao cjelina zaštićeno kulturno dobro što se lako da provjeriti u Registru kulturnih dobara. Pa iako suhozidi sami po sebi nisu zaštićeni, vrlo je malo izgledno da je dozvoljeno ovako silnički i samovoljno vršiti promjene u prostoru uz javni put.

Neslužbeno saznajemo i kako je osoba koja je suhozid rušila dozvole zatražila tek naknadno, tj. mjesecima kasnije i to nakon što su građani počeli propitivati zakonitost ovog čina. Ovu informaciju svakako još treba provjeriti.

Svoje je rušilačke radnje, prenose nam otočani, ova osoba pravdala tvrdnjom da je "suhozid privatan jer je teren privatan", što je otočanima neprihvatljivo opravdanje s obzirom na to da se suhozid nalazi uz jedan javni put.

- Prvić je kao otok zaštićen. Suhozidi sami po sebi nisu zaštićeni, tu registracija nematerijalnog kulturnog dobra (umijeća gradnje) ne pomažu. Dakle, najvažnije je s koje strane puta to vlasnički leži i je li vlasnik suglasan - rekao nam je stručnjak za suhozide Jadran Kale.

- Ovo je kompletan sukob interesa, sam odlučuje sebi u korist, a na štetu onih koji su mu moguća konkurencija - završavaju otočani s Prvića koji su o svemu obavijestili Grad Vodice, Konzervatorski odjel u Šibeniku te Ministarstvo kulture, no odgovora nigdje na vidiku.

Problem je dakle višestruke prirode. On je estetski jer je nešto što je stoljećima stajalo srušeno kako bi netko navodno došao do maslinika. Problem je potencijalno i zakonski jer se neslužbeno saznaje kako je sve odrađeno bez dozvole koja je zatražena tek naknadno (to će se tek utvrditi). Problem je i funkcionalan jer suhozidi su imali i imaju i svoju zaštitnu funkciju i nisu ovdje jer je našim starima bilo dosadno pa su slagali kamenja jedno na drugo.

Na iste adrese kao i otočani, upite smo poslali i mi. Bitno je saznati kada je dotični zatražio dozvole? Je li to učinio prije ili mjesecima nakon što je porušio i betonirao? Kad odgovore saznamo iste će saznati i čitatelji te otočani na Prviću, zabrinuti samovoljnom praksom koja je danas tu, a već sutra može biti prisutna bilo gdje na ovom zaštićenom jadranskom biseru.

J.T.