SENZACIONALNO OTKRIĆE Pronađen dosad nepoznati srebrni novac viške Ise

Srebrni novac koji su detektoristi nedavno pronašli u okolici Trilja može se pripisati Isi, grčkome gradu na otoku Visu, a riječ je o prvom zabilježenom primjerku isejskoga srebrnog novca, za koji se pretpostavlja da potječe iz perioda između 200. i 175. g. pr. Kr.

Novac Ise (Issa), grčkoga grada na otoku Visu, za koji se dosad vjerovalo da je kovan isključivo od bronce, prvi je istraživao Antun Matijašević Karamaneo (1658. – 1721.), svestrani učenjak, rodom s Visa koji je vrlo dobro poznavao isejske starine. Isejski brončani novac korišten je diljem dalmatinskog arhipelaga, ali i u dalmatinskom zaleđu. Uglavnom nije bio u optjecaju izvan jadranske regije, no izolirani primjerci pronađeni su u južnoj Italiji, Vojvodini te u Rumunjskoj.

Iako su arheolozi pretpostavljali da se u Isi, osim brončanog, kovao i srebrni novac nikad dosad nije pronađen niti jedan primjerak koji bi to i potvrdio. Dok spomenuti srebrenjaci nisu pronađeni u blizini Trilja.

Priča o ovom senzacionalnom nalazu objavljena je u Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku. Autori članka su američki arheolog numizmatičar Paolo Visona te hrvatski numizmatičar Saša Paškvan dok je Ivan Pamić sudjelovao s grafičkom pripremom karata.

Srebrni novac iz okolice Trilja teži 4,84 grama, a udio srebra u njemu tek treba utvrditi. Autori članka ističu kako nema uvjerljivih pokazatelja da bi ovaj novac mogao biti antička ili moderna krivotvorina. Zanimljivi su i motivi na reljefnim srebrnjacima poput grozdova i listova vinove loze čime se, navode, očito promicala isejska industrija vina i keramike, ali i kult Dioniza što ukazuje na gospodarski uspjeh koji je grad ostvario u tom razdoblju.

Pretpostavlja se da je Isejce na kovanje srebrnog novca početkom 2. st. pr. Kr. potaknula želja da dokažu svoju neovisnost te da imaju prepoznatljiv epihorski novac u višekulturalnom okruženju, u skladu sa sličnim trendovima u grčkome svijetu.

J.K.