Šibenski doktor o iskustvu jedrenja kroz Mediteran: “Tek se na obali vidjela moć valova”

– Zasad je sve po kontrolom. Znali smo da Mediteran zimi nije lako proći – ispričao nam je dr. Gordan Grgić koji polako ali sigurno jedri prema Brazilu. Do sad je imao suputnika, a zaustavivši se na koji dan u španjolskoj Cartageni, dalje ide sam. Plovidba ima i humanitarnu notu, pa za cilj akcije koju je nazvao “Čisto more Čisto srce za SOS Dječje selo Hrvatska” ima jačanje svijesti o zaštiti ekologije mora i pomaganju djeci u spomenutom dječjem selu, odnosno njihovom obrazovanju i dobrobiti.

– U startu smo imali odličnu buru koja nas je otpuhala do Otranta expresno, ušli u Jonsko more i još brže prešli Tarantski zaljev, ali onda su nas dočekale bonace uz obale Kalabrije. Kako nas je bura dobro naprskala godilo nam je jednu noć stati u Porto dele Grazie da se osušimo jer ionako bi skoro samo plutali. Drugog dana nastavili smo uz vrlo slabe vjetrove malo jedrima, malo motorom kroz Mesinski tjesnac do Tirenskog mora. I tu smo jedva hvatali vjetar tako da smo vadili i spinaker s kojim smo nekako imali ritam i tako dohvatili Sardiniju. Tu je vjetar opet skroz pao, pa smo dio uz Sardiniju ponovo lagano makinavali do jutra kada je počelo malo puhati od juga – prepričava dr. Grgić dosadašnje iskustvo.

“U ciklonu Gloria dizalo nas je i spuštalo po 6-7 m”

– Uzeli smo kurs prema Menorci do koje smo dosta ugodno dojedrili. Međutim tu stiže najava ciklona Gloria te smo odlučili ostati u Mahonu dok ne prođe. Prognoze su bile da će ipak brže proći, ali oteglo se na skoro cijeli tjedan. Čekanje je već postalo naporno, ali nije bilo druge jer ciklon Gloria je postavila rekorde valova na području Baleara kako su nam lokalni rekli. I kad se ciklona trebala stišati ujutro rano još u noći isplovili smo iz Mahona s valovima ravno u provu. Treba reći da tri dana prije puhalo 40-50 čv a na udare i preko 70čv. To jutro vjetar je pao na 15čv, ali je ostalo toliko vala da smo kasnije u šali rekli Branimir i ja da nismo isplovili noću, ne bi ni isplovili tog dana kad bi vidjeli valove.

Imali smo par milja u čistu provu a onda smo okrenuli niz val, ali teško je reći što je bolje. Prognoza je bila da će vjetar padati, međutim ponovo je rastao i preko 30čv. Nas je dizalo i spuštalo, teško je reći pravu visinu vala ali na jednom dijelu ravnijeg dna dubinomjer je pokazivao po 6-7 m gore dolje. Tek se na obali vidjela prava moć valova. Više nije bilo nazad i trebalo je izdržati do Mallorce gdje smo očekivali pojadu i pad vjetra. No i uz Mallorcu nije bilo odmora, vjetar je i kroz noć nastavio žestoko a uhvatila nas je i kiša, te se tek pred jutro počelo smirivati. Do Ibize smo opet imali lagani vjetar koji je kroz dan izdržao ali od pola noći je opet pao pa je opet radila makina. Ujutro smo dobili nešto vjetra u krmu te smo razvili spinaker s kojim smo dosegli obalu Španjolske. Tu je vjetar malo pojačao i promjenio smjer tako da smo konačno počeli jedriti – priča dr. Grgić.

Dalje nastavlja sam

– Kako je Branimir bio vremenski ograničen zbog poslovnih obaveza, pristali smo u Cartageni kako bi se vratio na vrijeme u Zagreb. Isto tako otkrili smo da nam je vjetar isčupao radarski reflektor trebali smo nabaviti novi jer bez tog dijela opreme nije pametno biti na otvorenome gdje su rute velikih trgovačkih brodova. Sada sam spreman za dalje prema Gibraltaru, ali trenutne prognoze nisu povoljne za izlaz na Atlantik a i prema Gibraltaru bi trebalo žestoko orcati pa je odluka pala pričekati u Cartageni još koji dan. Kako je ovdje odlična marina i ugodno mjesto nije teško palo ostati koji dan više.

Ukratko, bilo je je svega, u ovih tri tjedna jedrenja. Od vrlo ugodnog, rekao bih laganini, pa plutanja i čekanja da nešto puhne, do opakog ciklona od kojeg smo se morali skloniti.

Boravak u marini izvrsna je prilika da se sve temeljito provjeri i pripremi za dalje. Jedrenje je za mene više taktika nego sila. Treba se dobro pripremiti i procjeniti vrijeme kako ćeš dalje ići. Veliki je to fizički a još više psihički izazov. No u tome je čar jedrenja, kad vjetar napuni jedra a prova sječe more, vriva po krmi, sunce na licu i toplina u srcu – kaže dr. Grgić i primjećuje kako su Španjolci u ovom dijelu Mediterana izrazito ekološki osviješteni.

– Ove kante smeća su u Cartageni, i ne samo u centru, jer sam obišao veći dio grada. Zaista gotovo da nema papirića naokolo. Zaista po tom pitanju nas šišaju.. Kad se sjetim Zagreba, ma kakva reciklaža kad nemaš gdje ni staviti smeće, pogotovo plastiku, zaokružuje Grgić razgovor i spaja s ekološkom komponentom svog pothvata.

Kretanje šibenskog jedriličara možete pratiti OVDJE.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Izvještaj šibenskih jedriličara nakon ciklona Gloria: “Jučer smo se navaljali pošteno!”