Sitnoljuskavi bakalarčić – Prvi nalaz u Jadranskom moru

U vodama ispred Barija (Italija) sakupljena je koćom, na dubini od 100 m te muljevitom dnu, nova riba za Jadransko more. Naime, radi se o prvom nalazu dviju jedinki vrste Bregmaceros nectabanus za Jadransko more. To je vrsta koja naseljava Zapadni (jugoistočni Karibi) i Istočni Atlantik (od Maroka do Namibije). Može ga se naći i u Indijskom oceanu te u tropskom dijelu Tihog oceana sve do otočja Fidži. Zabilježen je i u Južnoj Africi. U Sredozemnom moru je još zabilježen u vodama Turske, Izraela te Grčke (Egejsko i Jonsko more).

Vrsta je prvobitno pogrešno determinirana kao Bregmaceros atlanticus u svim prethodnim izvješćima za Sredozemno more prije 2017. godine. Od tada se tek naknadno utvrdilo da je riječ zapravo o vrsti Bregmaceros nectabanus, koju smatraju lesepsijskim migrantom te da je pasivnim putem, najvjerojatnije balastnim vodama, dospjela u Sredozemno more iz Crvenog mora preko Sueskog kanala.

Moguće je da su uneseni i njezini rani razvojni stadiji (jaja, ličinke, postličinke) pa se daljnji razvoj do odrasle jedinke odvijao u novoj sredini. Postoji mogućnost da je dospjela i morskim strujanjima odnosno uplivom voda iz Jonskog mora u Jadransko more jer je već nešto ranije zabilježena u Jonskom moru. Najvjerojatnije je da su upravo rani razvojni stadiji uneseni u novi okoliš, ili čak i odrasli organizmi. Malo je vjerojatno da je ova vrsta uspjela aktivnim migriranjem dospjeti u Jadransko more i to prije svega zbog njezine male veličine. Ona je uglavnom plijen drugim vrstama, a hrani se planktonom.

Može živjeti i na dubinama do 350 m. Maksimalno može narasti negdje do 12 cm, a najčešće između 4 i 10 cm.  Jedinke ulovljene u Jadranskom moru su bile dugačke oko 7.3 cm.

Ovim nalazom potvrđen je petnaesti nalaz vrste ribe u Jadranskome moru koja potječe iz Crvenog mora i ne može se tvrditi da je ona aktivni lesepsijski migrant već pasivni.

Englesko ime ove vrste glasi „smallscale codlet“ te smo stoga odlučili da hrvatsko ime ovoj vrsti bude Sitnoljuskavi bakalarčić.

U ovom trenutku ne možemo procijeniti utjecaj ove vrste na ostale vrste u novom okolišu no najvjerojatnije je gotovo nikakav upravo glede činjenice da zauzima niži položaj u hranidbenom lancu i ne sadrži nikakve opasne toksine u svom tijelu.

Jakov Dulčić

PROČITAJTE JOŠ:

MORSKA BIBLIOTEKA Ihtiofauna Jadranskog mora – Vrijedan doprinos ribarstveno-biološkoj znanosti