Špilja svetog Ante
Krajolik kanala Sv. Ante zaštićen je od 1974. godine, a posebna ovdašnja atrakcija je špilja svetog Ante s crkvicom po kojoj je kanal i dobio ime.
Zadivljujući krajolik kanala Sv. Ante zaštićen od 1974. godine, obuhvaća područje od šibenskog mosta do mletačke tvrđave Sv. Nikole te pripadajuće okolno more.
Tko god prolazi kanalom Sv. Ante, ostane zapanjen njegovim ljepotama, a špilja svetog Ante s crkvicom posebna je turistička atrakcija po kojoj je kanal i dobio ime.
Kanal je dug nešto više od dva kilometra, širok 220 metara i dubok 40. Nekada je imao stratešku važnost te je dvije strane tjesnaca povezivao željezni lanac koji je priječio ulaz neprijateljskim brodovima u veliku luku Škar.
Kanal svetog Ante krije nekoliko turističkih atrakcija od kojih je najpoznatija Tvrđava svetog Nikole koja se nalazi na ulazu u kanal i koja je 2017. godine upisana na Popis svjetske baštine UNESCO-a.
Špilja svetog Ante s crkvicom, u kojoj su pronađeni tragovi srednjovjekovnih početaka Šibenika, posebno je zanimljiva. Najraniji podaci o postojanju crkvice u špilji u kanalu datiraju još iz 15. stoljeća. U crkvici je vidljiv središnji oltar koji datira iz 17. stoljeća, ostaci bočnog oltara te kamenica iz 15. stoljeća i prostrana dvorana.
Poznato je da su Šibenik utemeljili Hrvati prije više od tisuću godina. To ga čini najstarijim hrvatskim samorodnim gradom na Jadranu. Prvi puta spominje se na Božić 1066. godine u darovnici kralja Petra Krešimira IV. pa se zato naziva i Krešimirovim gradom.
No samo nekoliko dana pred 954. obljetnicu prvog spomena Šibenika, Muzej grada Šibenika i Tvrđava kulture Šibenik došli su do nalaza koji pripadaju periodu ranog srednjeg vijeka, prenose Turističke priče.
Posebnost špilje svetog Ante nisu ni špiljski ukrasi ni endemske vrste nego upravo crkvica. Smjestila se u špilji, na sredini kanala, na jugoistočnoj obali, u istoimenoj pećini. Ova špilja dobila je ime po svetom Antunu Pustinjaku koji je živio na prostoru današnjeg Egipta od 251. do 356. godine.
U njoj su, prema navodima iz Tvrđave Svetog Nikole, stoljećima boravili mnogi pustinjaci. Jedan od poznatijih je zadarski plemić Jeronim Detrico koji je u špilji i pokopan 1615. godine. U blizini morskog tunela i špilje sv. Ante, nalazi se obnovljeno pristanište za brodove.
B.K.
PROČITAJTE JOŠ: