SPOJ KRKE I JADRANA "UNESCO je doslovno spasio morski ulaz u Šibenik od hotelskih lobija!"
ŠIBENIK - Kanal svetog Ante kroz kojeg ulazite u šibensku luku spektakularan je i jedinstven dio Jadrana. Gotovo podsjeća na norveške fjordove, a opet, drugačiji je, jer svojom poviješću i geomorfologijom odudara od ičeg viđenog igdje drugdje. Sve do nedavno, njegova desna strana bila je u potpunosti militarizirana. Ipak, to se promijenilo, ali nikako samo od sebe...
Želite li ući u Šibenik s mora, s desne strane vas čeka utvrda Svetog Nikole, a s lijeve signalna postaja Jadrija. Strme stijene koje se pomalo prijeteći uzdižu s obje strane kanala prate vas kroz 1,5 nautičku milju ili 2,7 km do ušća rijeke Krke, gdje se prostire prekrasan pogled na šibensku luku i sam srednjovjekovni grad.
Neki novi, mlađi, bolji i pametniji Šibenčani svoj su grad posljednjih godina gotovo u potpunosti izmijenili i pripremili za svijet, a njihova borba da i ovaj, možda prirodno najvrijedniji dio grada zadrže za sebe, urodila je plodom.
Izborena bitka protiv hotelskih lobija za javni prostor
Proteklog je vikenda otvoren posjetiteljski centar ,,Kanal sv. Ante'' u uvali Minerska. JNA je ovdje sagradila je kompleks vojnih objekata, skladišta i pristaništa s pripadajućom infrastrukturom te je ovaj prostor bio nepoznat čak i Šibenčanima sve do prije dvadesetak godina, jer je tamo pristup bio strogo zabranjen.
Vojsci se ne može zanijekati da je u nekim elementima održivo gospodarila prostorom, uvažavajući njegove vrijednosti – tome u prilog svjedoče stotine metara suhozida koje je izgradila u okolini centra te očuvana flora i fauna ovog područja nakon odlaska vojske.
Odlazak JNA iz Minerske ovjekovječen je jednim od ponajboljih i najgledanijih suvremenih hrvatskih filmova. Film „Kako je počeo rat na mom otoku“ sniman je i ovdje, inspiriran je stvarnim prosvjedima koji su se odvijali ispred vojarne JNA u Šibeniku, a autori su mu šibenčani Ivo i Vinko Brešan. I tome je ovdje podignut skroman spomenik.
Ipak, hotelski lobiji bili su kao bijesne hijene u želji da ovaj izuzetan prostor prisvoje za sebe. Srećom, zahvaljujući pametnim šibenskim mladim ljudima, nisu uspjeli.
- Bila je to teška borba. I ona skrivena funckija koju smo stavili u uvalu Minerska je što smo tu stavili javni sadržaj. Bilo je jakih pritisaka da ovdje dođe do izgradnje hotelskih resorta. No, dobivanjem UNESCO markice, mi smo Kanal sv. Ante stavili u buffer zonu. Napravili smo to da ovaj kanal i značajni krajobraz ipak ostane sačuvan - kazuje nam ravnateljica Javne ustanova Priroda Šibensko-kninske županije mr. sc. Anita Babačić Ajduk.
Znači li to da će ovaj prostor biti ipak izuzet od hotelsko-turističkog sektora?
- Da bi došli uopće do ovakvog projekta, vi morate imati podlogu u prostornim planovima. Zadnjih par godina mi smo intenzivno radili na svim studijama kako bi potkrijepili činjenicu da ovo mora biti prostor sadržaja javne namjene, odnosno ovaj konkretni prostor - prihvatni punkt za posjetitelje.
Što posjetitelji ovdje mogu vidjeti?
- Šetnica je u predpristupnom projektu izgrađena prije deset godina. A kroz ovaj projekt su izgrađene tri zgrade. Posjetitelji su kroz godine tražili mjesto gdje se može popiti kava, otići na wc, odmoriti, okupati... Naime, tu u značajnom krajobrazu bude tijekom sezone preko 1,5 tisuća ljudi. Mi smo sukladno tome razvijali sadržaje. Ali srce cijele ove priče je postav "Dodir rijeke i mora", gdje smo išli na znanstveno utemeljenu priču, koja je nastala nakon cijele godine suradnje s Oceanografskim institutom iz Splita i s njima u suradnji smo htjeli naglasiti one najzanimljivije priče koje se događaju tu na mjestu gdje mi živimo - kazuje nam Babačić Ajduk.
A u Centru se doista može vidjeti svašta. Zanimljivo za staro i mlado, a za djecu i ljude željne spoznaje o znanosti pogotovo! Možemo vidjeti virtualni pregled Jadrana od posljednjeg glacijala do danas, dakle sve što se događalo u Jadranu kad je njegova polovina prije 10-20 tisuća godina bila kopno! U doslovno muzejskom postavu možete ući u mini-podmornicu, sami upravljati njome i zaroniti ovim podmorjem, zatim slušati zvukove prirode ovog kraja, a u jednoj prostoriji doslovno prošetati prostorom uz opise i prikaze živog svijeta. Tu je i osobni doživljaj s 3D naočalama, gdje ćete postati ronioc ili istraživač ušća Krke ili šibenskog akvatorija.
Kanal sv. Ante morska autocesta s izrazitom podvodnom bukom
- Mi smo naglasak stavili na podvodnu buku, koja je u Kanalu sv. Ante izrazito izražena. Mi u sezoni imamo preko 1.500 plovila u jednom danu! Pričamo tu i o mrežama smrti, dakle zaostalom ribolovnom alatu.
U jednom trenutku posjetitelje želimo zaustaviti s pitanjem "koliko žlica mora", dakle volumen kojeg uopće ne doživljavamo, "zapravo sadrži života?" Naime, svaki naš drugi udisaj ovisi o fitoplanktonu. Mnogi, kad govore o kisiku na Zemlji, razmišljaju samo o šumama i Amazoni, a ne razmišljamo o planktonu, koji proizvodo najviše kisika!
Čaša jogurta stara 30 godina, okružena gumenim patkicama
Posebno mjesto na zidu ovog muzejskog prostora predstavlja jedna najobičnija čaša jogurta. Obična jer je netko prije gotovo 30 godina bacio nakon što je konzumirao jogurt, odbacio u prirodu.
Kao nitko tada, poslije, a većina ni danas, nije razmišljao o njoj, no ona je ostala tu. I pronađena je prije tri godine upravo u plićaku kod tvrđave sv. Nikole, o čemu smo već i pisali. Dokaz je zlokobne činjenice da se plastika zaprvo nikad ne razgrađuje, a rijetko uopće i raspada. No, zašto je dobila čitav zid i okružena je gumenim patkicama? Odgovor na ovo pitanje vam ipak nećemo odgonetnuti, već ostaviti da odete u Posjetiteljski centar Kanal sv. Ante, te otkrijete i sami.
- Osim što će nas turisti posjećivati, razvili smo četiri edukacijska programa za toliko dobnih skupina i nadamo se da ćemo ući u školski kurikulum te tako educirati djecu, odnosno one koji sutra donose odluke. Činjenica je da globalne klimatske promjene utječu i na naše područje - kazuje nam ravnateljica, optimistična zbog pozitivnih vjetrova koji posljednjih godina pušu Šibenikom koji bi trebao postati regionalni primjer kako se voli i čuva svoj grad.
Spomenik pašta šuti
Među brojnim atrakcijama unutar muzejskog postava Centra, jedna se nalazi ispred same zgrade. Naime, točno na ovom mjestu snimao se kultni film Vinka Brešana "Kako je počeo rat na mome otoku".
"Aleksa, vrati se doma, skuvala san ti pašta šutu" - većini koja ga je gledala, ovaj film je poznat po čuvenoj rečenici Matije Prskalo, koja u filmu glumi Luciju Milosavljević, suprugu majora Alekse Milosavljević, a kojeg je genijalno utjelovio Ljubomir Kerekeš.
Upravo ispred centra Kanal sv. Ante postavljen je lonac pašta-šute, simboličan spomenik, ne samo kultnom prvom filmu o Domovinskom ratu, već i jednom vremenu, u kojem je jugoslavenska vojska napustila prostor Hrvatske, Šibenika, ali i Kanala svetog Ante...
Jurica Gašpar