Sprema li se silovit udar na rusku "tamnu flotu" koja plovi otvorenim morem?
Baltičke zemlje, uključujući Finsku, Estoniju, Litvu i Latviju, razmatraju nove mjere za zapljenu brodova za koje sumnjaju da režu podmorske kablove ili ilegalno prevoze rusku naftu, piše Politico.
Planiraju koristiti međunarodno pravo, zakone protiv piratstva i pravila o osiguranju, potvrdila su dvojica diplomata EU i dvojica estonskih dužnosnika.
Ako se međunarodno pravo pokaže neučinkovitim, zemlje bi mogle zajednički donijeti nove nacionalne zakone kako bi lakše zaplijenile više brodova na otvorenom moru.
Rusija i dalje prevozi naftu i izbjegava sankcije koristeći "flotu u sjeni" – flotu starih brodova nejasnog vlasništva i nepoznatog osiguranja. Izvoz nafte i plina čini gotovo polovinu prihoda ruskog proračuna pa je potpuno jasno koliko bi udarac značila eliminacija ove flote. Ali, nije samo novac u pitanju. Oni koji se namjeravaju obračunati s ruskom tamnom flotom ističu i ekološke te sigurnosne razloge.
- Blizu 50 posto sankcionirane trgovine ruskom naftom morem prolazi kroz Finski zaljev. Prijetnje okolišu su stvarne, kao i napadi na našu podmorsku infrastrukturu - rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna.
Tri ključne opcije
Prema dužnosnicima, razmatraju se tri ključne opcije:
- Zapljena brodova zbog prijetnje okolišu – ako postoji rizik od izlijevanja nafte.
- Primjena zakona protiv piratstva – zapljena brodova koji ugrožavaju podmorsku infrastrukturu.
- Donošenje novih nacionalnih zakona – olakšavanje zapljene brodova dalje od obale, uključujući obveznu upotrebu vjerodostojnih osiguravatelja za tankere u Baltičkom moru.
Baltičko more ključna je ruta za ruski izvoz nafte. Prošle godine 348 brodova iz "flote u sjeni" isplovilo je iz baltičkih luka, što je prevedno čak 40 posto ukupne prodaje ruske nafte. Ruski brodovi koji čine tzv "tamnu flotu" osim toga su dokazana ekološka prijetnja jer su stari i podložni havarijama.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ: