SREBRNOPRUGA NAPUHAČA Sve što trebate znati o najotrovnijoj ribi Jadrana!
Jurica Gašpar -
Srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) je jedna od najinvazivnijih riba koje se trenutačno šire Sredozemljem. Potječe iz indopacifičkih voda, a do Jadrana je stigla preko Sueskog kanala.
Na karti je prikazano PRIRODNO područje rasprostranjenosti ove vrste. Danas je ona raširena po cijelom Sredozemnom moru. Prvi puta je uočena na jugu Turske 2003. godine. Najviše se proširila po istočnom mediteranu, oko Egipta, Libanona, Sirije, Cipra, Grčke i Turske. Nađena je čak i u Crnom moru gdje je salinitet samo 10-12 promila. Ova vrsta gotovo nema prirodnih neprijatelja, a odraslim primjercima se hrani samo glavata želva (Caretta caretta). Protiv predatora se bori na dva načina, napuhivanjem bodljikavog tijela i jakim otrovom koji se nalazi u tkivu jetre i gonada. Ova riba se napuhuje gutanjem vode ili zraka u želudac koji se može rastegnuti od 50-100 puta.
Otrov ove ribe se zove tetrodotoksin i djeluje kao neurotoksin koji blokira živčane impulse te izaziva smrt gušenjem i zastojem srca. U Japanu se smatra delikatesom, usprkos tome što svake godine oko 50 ljudi umre zbog njene konzumacije. U području istočnog Mediterana je do 2023. godine zabilježeno 143 slučaja trovanja ovom ribom bez smrtnih posljedica i 27 slučajeva smrti zbog trovanja (Ulman i sur. 2024).
Možda se pitate, pa kako mala napuhača može napraviti štetu ribarstvu...
Ali ovo nije ona mala slatka napuhača iz crtanog filma o Nemu, ova riba može narasti do 1 metra dužine (najveći zabilježeni primjerak je imao 110 cm i 9 kg), a u prosjeku su jedinke duge oko 40 cm.
Osim toga, ima oštre zube u obliku kljuna kojima grize rakove, školjkaše i trga ribarske mreže dok vadi ribu iz njih. Prilično je agresivna i od 2003.-2023. godine u istočnom Mediteranu je zabilježeno 28 slučajeva napada na ljude (2019. u Turskoj je odgrizla prst djetetu, 2020. u Turskoj je ugrizla ronioca za list na nozi, zabilježeni su napadi na ronioce kod Cipra). Ovi podaci su iz znanstvenih radova o srebrnoprugoj napuhači iz 2019., 2021. i 2024. godine (reference i poveznice su na kraju teksta). Znanstvenici pozivaju da se lokalno stanovništvo i turisti upozore na toksičnost i potencijalnu agresivnost ove vrste.
U našem moru postoje i druge tokisčne i potencijalno agresivne i opasne vrste riba, pa pojava ove vrste nije razlog za dizanje panike. Osim raznih vrsta morskih pasa, opasni su i golubi, raže, pauci, škrpine, a u Španjolskoj se kupaći već nekoliko godina upozoravaju na ušate koje grickaju u plićaku. Kad na listu dodamo ježevi i meduze, jasno je da u moru moramo biti oprezni.
Napuhača pričinjava velike štete ribarima u područjima gdje se uspije razmnožiti, jer jede ribu i glavonošce iz ribarskih mreža te trga mreže jakim zubima.
Europska unija je financirala projekt za suzbijanje napuhače u Cipru, iz kojeg se ribarima plaća 3 eura po kg ulovljene napuhače. Budući da u Europi ova vrsta nema komercijalnu vrijednost, projekt je imao za cilj stimulirati ribare da je love, kako bi se smanjila njena brojnost. U prvoj godini provođenja projekta izlovljeno je 40 tona napuhače.
Drugi projekt financiran sredstvima EU u Grčkoj pokušava potaknuti proizvodnju riblje hrane od napuhače, budući da se njen otrov neutralizira na temperaturama od 160-200 stupnjeva. Cilj je preraditi oko 1500 tona napuhače godišnje i proizvesti oko 250 tona ribljeg brašna i oko 100 tona ribljeg ulja.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da je ovu vrstu korisno izlovljavati, ali je nipošto ne treba konzumirati.