Sredozemlje se zagrijava brže od globalnog prosjeka – Prijeti nam nestašica vode

U jeku UN-ove klimatske konferencije o drastičnim klimatskim promjenama s kojima se suočava planet došli smo do zanimljivih podataka koji se tiču globalnog zagrijavanja i Sredozemlja, kojemu se ne piše dobro.

O tome govori i Rezolucija EP-a o UN-ovoj Konferenciji u Glasgowu, a u kojoj je, između ostalog, navedeno kako se područje sredozemnog bazena zagrijava 20 % brže od globalnog prosjeka. Riječ je o regiji koja je jedno od glavnih žarišta klimatskih promjena na svijetu, a predviđa se da će u roku od 20 godina 250 milijuna ljudi u tom području oskudijevati vodom.

Problem je i što se Sredozemno more najbrže zagrijava od svih mora na svijetu, što utječe na važne gospodarske sektore i morski ekosustav u cjelini te uzrokuje nepovratne promjene u okolišu. Parlament je stoga pozvao EU na hitno djelovanje i suradnju s njegovim sredozemnim partnerima na izradi ambicioznih mjera prilagodbe i provedbi aktivnosti ublažavanja posljedica globalnih klimatskih promjena.

Pomorski promet među glavnim zagađivačima

Kad je riječ o brodarskoj industriji odnosno o pomorskom prometu, Parlament naglašava činjenicu da je sektor prometa jedini sektor u kojem su emisije na razini EU-a porasle od 1990. te da to nije spojivo s dugoročnim ciljem klimatske neutralnosti, koji zahtijeva veća i brža smanjenja emisija svih sektora u društvu, uključujući sektore zračnog i pomorskog prometa.

To znači da bi brodarske kompanije trebale i morale mijenjati način rada, odnosno smanjivati svoje emisije štetnih plinova – kako lokalno, tako i globalno.

U Rezoluciji EP-a stoji podatak da su emisije crnog ugljika iz pomorskog prometa na globalnoj razini, u periodu od 2012. do 2018. porasle 12%, dok je na Arktiku ta emisija od 2015. do 2019. porasla za enormnih 85%. Procjenjuje se da na crni ugljik otpada oko 21 % emisija iz pomorskog prometa u razdoblju od 20 godina.

Rezolucijom EP-a do promjena u pomorskom prometu

Uzimajući u obzir hitnost borbe protiv klimatskih promjena, a posebno zabrinjavajuću stopu otapanja Arktika, Rezolucija EP-a poziva na hitno djelovanje kako bi se zaustavilo trenutačno povećanje emisija crnog ugljika iz arktičkog pomorskog prometa. Činjenica je, kažu, da zabrana upotrebe teško loživog ulja na Arktiku koju je uvela Međunarodna pomorska organizacija nije polučila rezultate te je kao takva proglašena neučinkovitom za zaštitu Arktika.

Rezolucijom se traži od EU Komisije da osigura svim brodovima koji pristaju u luke EU-a i putuju na Arktik ili blizu njega, da se prebace na čišće destilate i ugrade filtere za čestice koji bi smanjili emisije crnog ugljika za više od 90%.

EU Parlament naglašava kako je pomorski promet 2012. godine bio odgovoran za oko 2,5% globalnih emisija stakleničkih plinova te da kao takav ne bi smio biti izuzet iz međunarodnih klimatskih ciljeva (UNFCCC) i iz klimatskih ciljeva EU-a. Procjenjuje se da bi se emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa do 2050. godine trebala povećati za 50%.

Činjenica jest da je Međunarodna pomorska organizacija 2018. donijela početnu strategiju u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova iz brodova, prema kojem bi do 2050. godine ta emisija trebala biti manja za 50 % u odnosu na 2008. Nažalost, taj proces teče sporo pa se od Međunarodne pomorske organizacije očekuju brže akcije i ambicioznije mjere.

K.B.

PROČITAJTE JOŠ:

GLAVNI TAJNIK UN-a iz Glasgowa: “Dosta tretiranja prirode kao zahoda – Sami si kopamo grob!”