Što se događa s pukotinama na Pelješkom mostu i povećavaju li se?

Kada je krajem listopada objavljeno da su na Pelješkom mostu otkrivene pukotine malo tko je ostao ravnodušan. Most je star tek dvije godine, postao je simbol nacionalnog ponosa, a prezentiran je kao veliko postignuće i arhitekture, ali i graditeljstva. Izvođač radova bila je kineska tvrtka CRBC koja je prisutna i na drugim infrastrukturnim objektima u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji.

Iz Hrvatskih cesta, koje su bile investitor, a zadužene su i za upravljanje mostom, odmah nakon objave prvih vijesti o pukotinama smirivali su situaciju, no činjenica je da pukotine na ovakvim kolosalnim objektima nipošto nisu beznačajna sitnica.

S obzirom da su se pojavile nove neslužbene informacije o veličini pukotina, odnosno da se i dalje povećavaju, Forbes je poslao upit Hrvatskim cestama – prati li se stanje na pukotinama i kolike su one danas, te točan podatak kad su otkrivene prvi put.

Pelješki most je svečano pušten u promet 27. srpnja 2022. godine, a po odgovoru Hrvatskih cesta stječe se dojam da su pukotine uočene već i ranije.

„Predmetni nedostatak na zaštitnom sloju betona vrlo visoke čvrstoće pilona je stručni nadzor utvrdio nakon ugradnje i od tada se prati razvoj stanja. Na betonima standardnih čvrstoća na stupovima ovakve pojave nisu utvrđene. Za sada su naknadnim specijalističkim istražnim radovima na jednom pilonu (kombinacijom nerazornih metoda i vađenjem uzoraka) ispitane pukotine koje su nastale skupljanjem betona vrlo visoke čvrstoće u zaštitnom sloju betona prije konstruktivne armature i betona.“, odgovoreno nam je iz tvrtke.

Nismo međutim dobili precizan podatak o veličini pukotina danas.

„Sadašnje stanje na ispitanom mjestu je takvo da mehanička otpornost i stabilnost konstrukcije nije upitna, sva ispitivanja su zadovoljila projektom tražena svojstva betona vrlo visoke čvrstoće bitna za nosivost. Isto tako je utvrđeno da nije došlo do prodora agresivnih tvari iz okoline (klorida i soli), niti do neželjenih kemijskih reakcija u betonu. Zaštitni sloj betona je predviđen projektom da štiti konstruktivnu armaturu i konstruktivni dio betona u unutrašnjosti, te je stanje toga sloja bitno za uporabni vijek armiranog betona radi zaštite od nepovoljnog utjecaja iz okoline.“, navedeno je u odgovoru. No, problem se očito ne minorizira.

„Pojavom pukotina u zaštitnom sloju predviđena funkcija zaštite je kompromitirana i mora se utvrditi razlog, te pronaći način sanacije kako bi se osigurao projektom predviđeni vijek trajanja uz uvjet ispravnog održavanja mosta, a u što spadaju i redoviti, glavni, te izvanredni pregledi i popravci.“, odgovoreno je iz Hrvatskih cesta.

Dakle, točan razlog za nastanak pukotina još nije utvrđen, te definiran najbolji način sanacije.

Na pitanje jesu li  Hrvatske ceste kao investitor naručile posebnu analizu ili stručan pregled spomenutih pukotina od stručnjaka „izvana“  ili ih nadziru samo stručnjaci HC-a, odgovoreno je da su angažirani i vanjski stručnjaci.

„S obzirom na specifičnost materijala, Hrvatske ceste su naručile predmetne istražne radove i stručno mišljenje dijela uočenih nedostataka od specijalista i odabran je Zavod za materijale Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ovi istražni radovi su posebno naručeni radi utvrđivanja stanja nedostataka i oni ne spadaju u redovne preglede mostova koji su predmet zasebne nabave usluga. Plan je osim ispitanog jednog pilona dodatno ispitati i stanje na ostalim pilonima.“, navedeno je u odgovoru.

Pelješki most je gradila kineska tvrtka CRBC, koja je uvedena u posao 31. srpnja 2018., a danas je prisutna i na drugim gradilištima Hrvatskih cesta (primjerice, upravo rade na tunelu Kozjak na pristupnoj cesti prema Splitu), pa je bilo logično pitati i jesu li predstavnici Hrvatskih cesta obavijestili kinesku tvrtku o pukotinama, te jesu li i oni uključeni u raspetljavanje problema.

Iz Hrvatskih cesta odgovaraju da su im službeno dostavili izvješće o provedenim istražnim radovima i analize dijela nedostataka i zahtjev za izvođenjem dodatnih istražnih radova koje bi oni trebali izvesti prije davanja prijedloga i donošenja stručne odluke o načinu sanacije nedostataka. Naglašavaju da je „sastavni dio ugovora o građenju koji je na snazi i upravljanje nedostacima“.  

 „Ugovorom o građenju se Izvođač obvezao na jamstveni rok od 10 godina na kvalitetu izvedenih radova od primopredaje, što je duže od uobičajene 2 godine koliko je jamstveni rok u tradicionalnim ugovorima o građenju.“, odgovaraju Forbesu na pitanje je li eventualno popravljanje pukotina obuhvaćeno „jamstvenim rokom“.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ: