Strogo zaštićenog medvjeda u Hrvatskoj možete ubiti za 12 tisuća eura! Amerikanac se hvali ubijenim primjerkom - Ministarstvo poslalo oksimoronski odgovor: "Strogo je zaštićen ali..."

Društvenim mrežama ovih dana kruže snimke američkog vlogera pod nazivom A Hunter Qouest koji je stigao u Hrvatsku kako bi ubio veliki primjerak strogo zaštićenog smeđeg medvjeda.

U videu kojeg je objavio na svom Youtube kanalu, pohvalio se eliminacijom medvjeda, koji je navodno ubio neke ovce u gorskom dijelu Hrvatske.

Zgroženi građani se pitaju kako je to moguće, ako je smeđi medvjed strogo zaštićena vrsta?

Možda zvuči nevjerojatno, no iako spada u domenu stroge zaštite, u Hrvatskoj postoje otvorene ponude za lov ove zaštićene životinje, koje nude pakete od 12,6 tisuća eura (s popustom 11 tisuća eura), za tri noćenja punog pansiona, jedan trofej smeđeg medvjeda uz prijevoz i hrvatsku lovačku dozvolu! Čak se i javno oglašavaju, kao jedinstveni u Europi, što zapravo i jesu, jer je drugdje lov na ovu životinju strogo zabranjen.

Suočeni s oksimoronskom situacijom, poslali smo upit Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, od kojeg smo dobili, ništa manje oksimoronski odgovor, kojeg prenosimo u cijelosti:

Smeđi medvjed (Ursus arctos L.) u Republici Hrvatskoj ima dvostruki status: prepoznat je kao divljač prema odredbama Zakona o lovstvu te istodobno kao strogo zaštićena vrsta, sukladno Zakonu o zaštiti prirode i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama.

Lov ove vrste provodi se u skladu s Planom gospodarenja smeđim medvjedom i pripadajućim akcijskim planom za svaku kalendarsku godinu, uz obavezno odobrenje resornog ministarstva zaduženog za zaštitu prirode (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije).

Republika Hrvatska je uz poštivanje svih europskih konvencija i EU direktiva u potpunosti uskladila gospodarenje smeđim medvjedom i to s prvenstvenim ciljem očuvanja njegove populacije i staništa, a sve da se osigura trajni opstanak ove vrste na našem području u što većem optimalnom broju sa što manje negativnih posljedica po sigurnost ljudi i njihove imovine, stoji u odgovoru iz Ministarstva.

U Europi ih je preostalo svega 50 tisuća, a u Hrvatskoj svega tristotinjak primjeraka!

Prema podacima norveških znanstvenika, objavljenih na Researchgate, ukupan broj smeđih medvjeda (Ursus arctos) u Europi trenutno iznosi oko 50.000 (oko 14.000 izvan Rusije), na površini većoj od 2,5 milijuna km2 (800.000 km2 izvan Rusije). Oko 37.500 medvjeda nalazi se u populaciji sjeveroistočne Europe; 8,100 u Karpatima; 2.800 u Alpama-Dinarskom području; 1,000 u Skandinaviji; 520 u planinama Rila-Rodope; 200 u Staroj planini; 50-65 u zapadnim planinama Kantabrije; 40-80 u Apeninskim planinama; 20 u istočnim planinama Kantabrije; 6 u zapadnim Pirenejima; 5 u središnjim Pirenejima; i 4 u južnim Alpama.

Sve europske zemlje s medvjedima unutar svojih nacionalnih granica izuzev Bosne i Hercegovine potpisale su Bernsku konvenciju; gotovo polovica je pripremila ili priprema plan upravljanja smeđim medvjedima.

Potpisivanjem tzv. Bernske konvencije, i Hrvatska se obavezala na strogu zaštitu ugroženih (u europskim razmjerima) vrsta, među njima i medvjeda.

Prema toj konvenciji postoji i mogućnost ograničenog korištenja (lova) na pojedinu vrstu ako zemlja potpisnica konvencije dokaže da ima stabilnu populaciju određene vrste i da određeni (strogo ograničeni) lovni zahvat neće utjecati na brojno stanje populacije u mjeri da ju ugrozi.

U Gorskom se području do početka Domovinskog rata godišnje odstrijeljivalo 13 do 17 medvjeda, a smatralo se da ih tu živi 120 do 150. Po novim ovlaštenjima, omogućenim ovim novim Zakonom o lovu, ispalo je da ih ovdje živi 314 ne računajući NP Risnjak (od lova izuzeto područje), a godišnji plan odstrijela je bio 37 primjeraka pišu iz Udruge Animalia.

Bernska konvencija  predviđa u takvim slučajevima sačinjavanje plana upravljanja za te vrste na razini države, upravo da bi se izbjegle ovakve manipulacije poput multiplicaranja brojnog stanja i radi lakše kontrole cijelog sustava.

Kod nas je implementacija Bernske konvencije dočekana na nož. Protivljenja su dolazila sa svih strana i promišljeno se izbjegavala obveza izrade jedinstvenog plana upravljanja medvjeđom populacijom. U tom protivljenju značajnu su  ulogu imale „Hrvatske šume“ d.o.o.

Ipak pod pritiskom međunarodne zajednice, a u čemu je pomogla i Prijava protiv Republike Hrvatske CITES konvenciji, koju su protiv RH podnijela dva člana ove udruge, Hrvatska je pristupila izradi jedinstvenog plana upravljanja medvjedom.

Smeđim medvjedima je prirodno stanište Lika i Gorski Kotar, dok se nepoželjnima smatraju na riječkom i kvarnerskom području, gdje su brojne jedinke doplivale, posebno tijekom Domovinskog rata, kad su bježale od buke i granatiranja na ratom zahvaćenom području.

Jurica Gašpar