Stručnjak u području akvakulture upozorava: "Za koju godinu više nećemo moći uzgajati brancine, nužne su promjene!"

Danijel Kanski, stručnjak u području akvakulture prokomentirao je situaciju s uzgojem bijele ribe u zadarskom arhipelagu.

Pitanje akvakulture je kompleksno, a problematičan je trend polarizacije pristupa, kako objašnjava Kanski. Naime, polarizacija ide na zaštitu prirode s jedne strane, a s druge strane na proizvodnju i iskorištavanje resursa, odnosno na područja biologije i agronomije.

Zadarski akvatorij područje je najrazvijenije marikulture u Hrvatskoj s najvećim brojem kaveza smještenim u Srednjem, Iškom i Ravskom kanalu te uz otočić Vrgadu.

- Dosegli smo maksimalne kapacitete za naše područje. Radi se o tome da su uzgajališta i uzgojni kapacitete temeljeni na prostornim planovima koji predviđaju zone akvakulture, ali vrijeme izrade planova i ono čemu svjedočimo danas, a to su klimatske promjene, nisu usklađeni. Radimo uzgoj na starim pretpostavkama, kapacitete na temperaturi od 26 do 27 stupnjeva. U međuvremenu je porasla temperatura mora, a ona će još rasti i sada već proizvođači imaju velike gubitke, no do tih je podataka teško doći.  Puno ribe ugiba, ali podaci koje dostavljaju proizvođači na Ministarstvo odnose se na razdoblje od prije dvije godine do godinu dana, nemamo podataka u real time-u - objašnjava Kanski, a prenosi 057 info.

Foto: Pexels

Što je rješenje? Zatvoreni sustavi umjesto mora?

Teško je dati jedan odgovor koji će biti rješenje za klimatske promjene, ali izvođači će svakako morati mijenjati pristup. Kanski navodi nekoliko potencijalnih scenarija koji bi se mogli dogoditi u bliskoj budućnosti.

Tvrdi da ne možemo samo reći ljudima na nasađuju duplo manje ribe jer neke zemlje to nisu napravile i jednostavno nećemo biti konkurentni, pa nećemo imati tu granu industrije. S druge strane, činjenica je da se brancin za koju godinu više neće moć uzgajati jer ne trpi visoke temperature.

Uzgoj brancina i orade naši su proizvođači doista usavršili te posjeduju bogato znanje o uzgoju tih vrste, no to nisu jedine vrste koje se mogu uzgajati. A sad ono jako bitno!

Osim drugih vrsta, možemo, tvrdi Kanski teoretski nastaviti uzgajati i ove, ali u zatvorenom sustavu, ne u moru. To naravno znači skuplju proizvodnju koja će podići cijenu krajnjeg proizvoda. To se već radi vani i taj je brancin tri puta skuplji. Drugo rješenje je genetska selekcija, odnosno da se mrijestom biraju vrste brancina otpornije na visoke temperature. Do sada se išlo u selekciju prema masi i rastu, a sada bi išli u smjeru temperaturne tolerancije.

Zaključak je da će hrana u svakom slučaju poskupjeti, a da društvo treba usmjeriti prema tome da bude samodostatno s hranom proizvedenom na svom području, rekao za kraj Danijel Kanski. Mi bismo dodali da u svemu tome rigorozno čuvanje morskog ekosustava mora biti primaran faktor i uvijek prevladavati nad profitom!

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

MORE RASPADNUTE RIBE I LJIGAVIH NANOSA Uz uzgajalište kod Vrgade, morska biologinja svjedočila užasnim scenama!
S Kornata nam se javila čitateljica i morska biologinja, koja je svjedočila užasnom prizoru uz uzgajališta kod Vrgade. - Pozdrav iz Kornata. Obavijest o neprihvatljivoj pojavi: Kod kaveza za uzgoj ribe ispred južne strane Vrgade jučer 30.09 oko 10 sati , ploveći u gajeti iz Murtera u smjeru Žuta, naišli