Svaki Europljanin u prosjeku proizvede pet tona otpada godišnje

Svaki Europljanin u prosjeku proizvede pet tona otpada, što čini ukupno više od 2,2 milijarde tona godišnje.

Oko 38,4 posto ukupnog otpada nastalo je u građevinarstvu (38,4 posto), nakon čega slijede rudarstvo i vađenje kamena (22,7 posto), usluge povezane s otpadom i vodom (10,5 posto), prerađivačka industrija (10,4 posto) i kućanstva (8,9 posto). Preostali dio (9,2 posto) dolazi iz ostalih gospodarskih djelatnosti, uglavnom usluga (5,2 posto) i energetike (3,0 posto).

Mineralni otpad čini veliki dio ukupnog otpada (64 posto), a dolazi iz rudarstva, vađenja kamena, građevinarstva i aktivnosti rušenja. Ako izuzmemo mineralni otpad, najviše otpada 2022. nastalo je zbog usluga povezanih s otpadom i vodom (216 milijuna tona), iz kućanstava (193 milijuna tona) i prerađivačke industrije (166 milijuna tona).

Prakse gospodarenja otpadom razlikuju se među državama članicama EU-a. EU potiče sprečavanje nastanka otpada i ponovnu uporabu proizvoda kad god je to moguće. Ako to nije moguće, prednost daje recikliranju (uključujući kompostiranje), nakon čega slijedi upotreba otpada za proizvodnju energije. Najštetnija opcija za okoliš i zdravlje ljudi je odlaganje otpada primjerice na odlagalištima, iako je to ujedno i jedna od najjeftinijih opcija. Iako stvaramo više otpada nego prije, poboljšao se način na koji njime gospodarimo - uz više recikliranja i manje odlaganje na odlagalištima otpada.

Europska unija želi smanjiti otpad i njegov utjecaj na okoliš, te potiče prelazak na održiviji model, to jest kružno i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. Kako bi se to postiglo, EU je posljednjih godina uveo brojne nove mjere za smanjenje otpada i povećanje održivosti proizvoda, prenosi Radio Dubrovnik.

Novo ili ažurirano zakonodavstvo obuhvaća ekološki dizajn, ambalažu, manipulativni zeleni marketing, pravo na popravak, gospodarenje otpadom i druga ključna područja.

I.N.