Svi smo im subvencionirali POS-ove stanove, a oni ih iznajmljuju na Bookingu, Airbnbu!
Pronaći povoljan podstanarski stan ili kupiti nekretninu za koju mogu dobiti kredit, problem je s kojim se suočavaju brojni Hrvati.
Sve više se govori o projektima priuštivog stanovanja, a što vladajući planiraju poduzeti u četiri najveća hrvatska grada provjerila je ekipa Nove TV. Veliko zemljište s pogledom na Split u vlasništvu je države. Dokumentacija za više od tisuću stanova spremna, ali gradnja na Korešnici nikako da krene.
- Zapelo nije nigdje osim s početkom rada. Na način da grad izgradi stan, njega da u najam, zatraži od Europskog socijalnog fonda pomoć - rekao je Mate Buljubašić iz građanske inicijative "Split je naš!"
A mjesečni najam odredila bi visina plaće.
- Tko ima devetsto eura, maksimum je tristo eura po svim mogućim kriterijima i pravilima - rekao je Buljubašić.
Odustaje li se od tog projekta?
- Ne, ne čak dapače. S tim projektom se ide dalje, on je kompleksan. Sada samo u procesu projektiranja i gradnje pristupne infrastrukture, a u međuvremenu razvijamo i druge projekte priuštivog stanovanja - rekao je gradonačelnik Splita Ivica Puljak.
Za dosadašnje pokušaje države građani nemaju lijepe riječi.
- Jer POS-ovi stanovi koje smo mi subvencionirali našim javnim novcem sada su na Bookingu, Airbnbu, ili su prodani pa su sada u stranom vlasništvu i sada prazni zjape - rekla je predsjednica gradskog kotara Šine Marina Kovačević.
Rijeka ne odustaje
Ipak Rijeka od POS-a ne odustaje, a novih dvjesto jedinica s APN-om dogovorio je i Osijek.
- Mi smo već obuhvatili šezdeset osam osječkih obitelji koji su uselili u novizgrađenu zgradu. Kad govorimo o parceliranju to je dvadeset pet čestica. A u suradnji s europskom investicijskom bankom želimo proširiti taj fond stanova kako bi mladim ljudima bilo što pristupačnije - rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.
U metropoli planiraju gradnju i kupnju postojećih nekretnina.
- Trenutno imamo oko 6500 stanova s kojima raspolažemo, to je dosta malo. To je oko 1,7 posto ukupnom stambenog fonda u gradu Zagrebu. Tako da na toj razini još ne možemo značajnije utjecati na cijenu najma - rekao je saborski zastupnik Marin Živković.
U Minhenu, gdje radi ova urbanistica, deset posto stanova u nekom je socijalnom modelu.
- Uglavnom su gradski, ali postoje društva, zadruge, ali i privatnici koji ulažu u takve stanove - rekla je arhitektica i urbanistica Valentina Lauš Mrusek.
Aktualne su i rasprave kako pojednostaviti novu gradnju.
- Naravno protupožarna norma, sve norme sa sigurnošću su potrebne, a ostale norme se trebaju preispitat jel trebaju ili ne, s ciljem da se pojeftini gradnja - rekla je Lauš Mrusek.
U Hrvatskoj ove rasprave postanu tema - od kampanje do kampanje.