Svjedočimo li njihovom izumiranju ili će se populacija plemenite periske ipak oporaviti?
Hoće li se populacija plemenite periske u Sredozemlju nakon pomora koji traje od 2016. ikada oporaviti, ili ćemo svjedočiti njihovom izumiranju? Za opstanak vrste bore se i hrvatski znanstvenici. Provjeravaju svaku dojavu o živim jedinkama, pokušavaju prikupiti mlađ i intenzivno ispituju parazit koji je uzročnik pomora.
U šibenskom zaljevu istraživači su otkrili male podmorske rajske vrtove. No, nisu pronašli školjkaša s "crvenog popisa" kritično ugroženih vrsta.
- Obrasta ima naravno svih mogućih organizama, ali na žalost mlađi periske nema - rekla je Angela Bradarić, tehnička suradnica u Hrvatskom veterinarskom institutu.
Sljedeći put mlađ će pokušati sačuvati u posebnom tanku. Jer poznavatelji podmorja uvjereni su: u hranom bogatom ušću Krke one se i dalje razmnožavaju.
- Mi smo u dosadašnjem radu tu u firmi više puta naišli na manje primjerke, male primjerke, ovo sada što prijavili je primjerak od desetak centimetara. Izvukli smo jedan konop s blokom i u tom bloku; mulju smo našli školjku koja dobro sliči na perisku - govori Ivica Ajduković, voditelj uzgoja školjaka.
Je li završila kao hrana kakvom predatoru ili podlegla pošasti koja je poharala Sredozemlje, ne zna se.
- Radi se o parazitu Haplosporidium pinnae koji uzrokuje takve promjene u organizmu školjke da dovodi do njenog ugibanja. Razvojni stadiji koji su sposobni izazvati invaziju, odnosno infekciju drugih periski, se oslobađaju i tako se zapravo širi - kaže Miroslav Benić, bakteriolog i veterinarski epidemiolog u istraživačkom timu Hrvatskog veterinarskog instituta.
Dio bitke za opstanak je i traganje za parazitom u uzorcima planktona.
- Znači ovo su uzorci planktona uzeti danas na ovoj lokaciji Zaton. Mi ćemo ih sada smrznuti i odnijeti u veterinarski institut gdje će biti obrađeni dijagnostički - dodaje Bradarić.
U laboratoriju su na stakalcima mikroskopa bili i uzorci drugih stanovnika mora, poput zvjezdača i trpova.
- Ne bismo li utvrdili ne postoji li možda prirodni rezervoar u prirodi u kojem se uzročnik zadržava u vremenu između dviju invazija periski. Do sada ga nismo utvrdili ni u jednom od tih pretraživanih organizama sad smo težište našeg istraživanja prebacili na plankton da vidimo da nije možda u planktonu - nastavlja Benić.
U projekt "Jeste li ih vidjeli?" uključila se cijela mreža ronilaca, kupača. I sve to u sklopu projekta Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a potpomognuto sredstvima Fonda za zaštitu okoliša.
- Potičemo građane da sami sudjeluju u pronalaženju plemenite periske, dojavljuju na platformi ministarstva jeste li ih vidjeli i onda stručnjaci dolaze na te lokacije i provjeravaju da li se radi baš o plemenitoj periski uglavnom na taj način smo i našli najveći broj jedinki, živih jedinki plemenite periske na Jadranu - objašnjava dr.sc. Željko Mihaljević, patolog i veterinarski epidemiolog, voditelj istraživačkog tima Hrvatskog veterinarskog instituta.
No, neiskusne oči često zavaraju drugi organizmi.
- U pravilu se radi ili o mrtvim periskama ili o kamenicama koje su nastanjene unutar periski pa ljudi kad zamahnu ispred periski čini se da se ona zatvara, a zapravo je riječ o kamenici nastanjenoj unutar periske - objašnjava Marko Plenča Mudrić, voditelj Odsjeka za nadzor, JU Priroda ŠKŽ.
No, baš svaka dojava provjerava se, jer preživjelih je premalo.
- Ovih 25 jedinki je prema onim milijunima jedinki koje su bile ovdje prije 2019. te je promil, tako da jednostavno želimo očuvati tu vrstu za buduće generacije - zaključuje Mihaljević.
U protivnom najvećeg školjkaša, ujedno i endem Mediterana moći će vidjeti samo na snimkama.
A.B.
PROČITAJTE JOŠ: