SVJETSKI JE DAN METEOROLOGIJE: “Rana upozorenja važna su za prilagodbu klimatskim promjenama”
Svjetski meteorološki dan ustanovljen je 1961. godine u znak sjećanja na stvaranje Svjetske meteorološke organizacije 23. ožujka 1950. Ova organizacija svake godine objavljuje slogan za Svjetski dan meteorologije, koji se obilježava u svim zemljama članicama. Ove godine tema je “Rano upozorenje i djelovanje”.
– U godini u kojoj obilježavamo 75 godina rada Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), teme Svjetskog meteorološkog dana Rano upozorenje i djelovanje i Svjetskog dana voda Podzemne vode – učinimo nevidljivo vidljivim daju nam priliku proslaviti i predstaviti naša dosadašnja postignuća, razvoj i napredak u službi sigurnosti života građana i održivog gospodarskog razvoja Hrvatske – istaknula je glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Branka Ivančan-Picek.
– U Hrvatskoj u prosjeku više od 70 % svih šteta i ekonomskih gubitaka od prirodnih katastrofa pripadaju meteorološkim i hidrološkim pojavama. Stoga su informacije, istraživanja, znanstvena postignuća DHMZ-a o vremenu, klimi, klimatskim promjenama, vodama i kvaliteti zraka od ključne važnosti za sustav pravovremene i točne najave. Takve najave će ublažiti razorne posljedice koje vremenski i klimatski ekstremi te ekološki nemili događaji mogu imati na lokalne zajednice te na društvo u cjelini.
Posljedice klimatskih promjena zamjećujemo u povećanom broju ekstremnih vremenskih i hidroloških pojava diljem svijeta. Prilagodba tim promjenama je prioritet, a sustavi ranog upozorenja jedan su od važnih načina prilagodbe.
U prilagodbi klimatskim promjenama trebamo imati na umu veliku ulogu podzemnih voda čija se važnost ističe ovogodišnjim Svjetskim danom voda. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima dovoljne zalihe vode za potrebe stanovništva. Podzemne vode čine 12 % ukupnih količina vode u Hrvatskoj. Koliko su one važne u našim svakodnevnim životima pokazuje podatak kako je čak 83 % vodoopskrbnih količina gradova i naselja vezano uz podzemne vode. Taj eliksir života kojim nas je priroda nagradila ne smijemo olako shvaćati. Više nego ikada moramo preuzeti odgovornost, i kao pojedinci i kao društvo, za očuvanje naših vodnih gospodarstva i njihovo učinkovito upravljanje. Kako bi podzemne vode koristili pažljivo i održivo, moramo ih temeljito istraživati, analizirati i pratiti. DHMZ je s praćenjem razina podzemnih voda započeo 1949. godine. Danas upravlja mrežom od 703 hidrološke postaje podzemnih voda koje osiguravaju podatke važne za znanstvena istraživanja i radove usmjerene prema zaštiti podzemnih voda.
Smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje vodnim zalihama nezamislivo je bez podataka o klimi i vodama. Mi u DHMZ-u aktivno radimo na tome kako bi zadovoljili rastuću potrebu građana i ustanova Republike Hrvatske za našim informacijama. Otpornost društva u izgradnji otpornosti na ekstremne vremenske, klimatološke i hidrološke događaje je potreba za uspostavom kvalitetne i sveobuhvatne mreže mjerenja. To u konačnici znači veću sigurnost i ugodnost života naših građana, doprinosi zaštiti prirode te održivom gospodarskom razvitku.
Stalno praćenje stanja atmosfere putem prizemnih meteoroloških postaja, radiosondažnih visinskih mjerenja, radarskih i satelitskih mjerenja omogućuje brzo prepoznavanje opasnih meteoroloških pojava i izdavanje upozorenja. Još nas je naš veliki znanstvenik Andrija Mohorovičić podučio da su kvalitetni podaci mjerenja preduvjet kvalitetne analize i prognoze.
S tim ciljem DHMZ provodi tri velika strateška projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH METMONIC, modernizacije i proširenje državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka AIRQ, te VEPAR s kojim će se smanjiti rizici od poplava te unaprijediti praćenja, analize i pronalaženje optimalnih rješenja za integrirano i održivo upravljanje vodama i vodnim okolišem. To je najveća modernizacija u 75-godišnjoj povijesti DHMZ-a. Tim projektima namjeravamo značajno osuvremeniti rad te poboljšati kvalitetu naših proizvoda i usluga uvođenjem novih tehnologija, uvjeta rada i opreme s kojom radimo.
Provođenje ovih projekata modernizacije omogućio je predani rad svih zaposlenika DHMZ-a, koji su svojim entuzijazmom i trudom osigurali njihov uspješan završetak do kraja 2023. godine. Na tome im iskreno zahvaljujem.
Projektom METMONIC uspostavit će se moderan sustav meteorološkog motrenja i osigurati pokrivenost cjelokupnog područja Hrvatske radarskim mjerenjima. Po prvi puta hrvatski dio Jadranske obale bit će pokriven radarskim mjerenjima. Prvi od tri planirana radara na Jadranu u fazi je instaliranja na Debeljaku kod Zadra. Početkom svibnja bit će postavljen i radar na vrhu Goli kod Labina, a na jesen se planira uspostava radarskih mjerenja i na Uljenju na Pelješcu. Također, na našem dijelu Jadrana po prvi puta će biti postavljene meteorološko-oceanografske plutače kojima će se osigurati pouzdani podaci o stanju mora i atmosfere. Radari i plutače važni su alati za pravodobna upozorenja na opasna stanja mora te vremenske prilike na moru. Dodatna vrijednost je da će radarski podaci, podaci s plutača kao i podaci s automatskih mjernih postaja biti dostupni svim korisnicima putem on-line platforme. Važna podrška ovom sustavu kao i izradi meteoroloških i hidroloških prognoza, upozorenjima na opasne meteorološke i hidrološke pojave, klimatske projekcije, praćenje i prognoza kvalitete zraka, novo je superračunalo ATOS BullSequana XH2000 koje će za operativni rad biti spremno do jeseni ove godine.
Napredak u razvoju metoda i kriterija izdavanja upozorenja na opasne vremenske pojave omogućio je neposredno komuniciranje s građanima, državnim i javnim službama, medijima i gospodarskim subjektima. DHMZ je dio jedinstvenog europskog servisa upozorenja MeteoAlarm, koji okuplja sve europske nacionalne meteorološke službe te prenosi njihova upozorenja na zajedničkoj internetskoj platformi. U ostvarivanju svojih zadaća danas su stručnjacima i znanstvenicima DHMZ-a na raspolaganju sofisticirani prognostički numerički modeli koji omogućuju prognoze u razdoblju od nekoliko sati unaprijed pa sve do dugoročnih i klimatoloških prognoza što predstavlja značajan napredak u prognozi opasnih vremenskih prilika. Ponajviše se koristi numerički prognostički sustav za kratkoročnu prognozu vremena visoke razlučivosti ALADIN-HR, u čijem su razvoju naši meteorolozi aktivno sudjelovali od samog početka.
Uspješan završetak navedenih strukturnih projekata nije kraj naših želja daljnje modernizacije. Kako bi u potpunosti ispunili potrebe korisnika za pravodobnom, točnom i prilagođenom informacijom o prošloj, sadašnjoj i budućoj klimi u pripremi je unapređivanje klimatskog informacijskog servisa kojim će se ubrzati daljnji razvoj za potrebe upravljanja rizicima od prirodnih katastrofa i smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena na društvo i gospodarstvo u cjelini. Osnovni preduvjet je osiguranje radnog prostora, izgradnja nove i funkcionalne zgrade u kojoj će se objediniti sve službe koje trenutno rade na tri lokacije u Zagrebu.
U svijetu brzih promjena i svakodnevnih izazova misija DHMZ-a u podržavanju održivog i gospodarskog razvoja Hrvatske, zaštiti života, dobara i okoliša informacijama o vremenu, klimi, klimatskim promjenama, vodama i kvaliteti zraka te izdavanje upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave dobila je novo značenje i dala nam posebnu odgovornost prema generacijama koje dolaze.
Naša najveća vrijednost su ljudi, zaposlenici, koji su svojim radom i entuzijazmom sve predstavljeno učinili mogućim. Zbog njih znam da je pred nama dobra budućnost, svim izazovima unatoč – poručuje glavna ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan-Picek, koja kolegama čestita Svjetski dan voda i Svjetski meteorološki dan.
D.G.