Svjetski meteorolozi zapanjeni neuobičajenim pojavama na Arktiku

Tri uzastopne grmljavinske oluje koje su zahvatile ledeni Akrtik ovog tjedna od Sibira do sjeverne Aljaske, zaprepastile su meteorologe, koji tvrde da će s globalnim zatopljenjem ovaj neobičan fenomen postati sve češći.

– Prognostičari prije nisu vidjeli ništa slično – rekao je Ed Plumb, meteorolog Nacionalne meteorološke službe u Fairbanksu, govoreći o olujama koje su počele u subotu, piše Reuters.

Naime, uobičajeno zrak iznad arktičkog oceana, posebno kada je voda prekrivena ledom, nema dovoljno toplinskog strujanja potrebnog za nastanak oluja s munjama. No, zbog klimatskih promjena to se sada mijenja, jer se Arktik zagrijava brže od ostatka svijeta, kažu znanstvenici.

Epizode ljetnih munja u arktičkom krugu utrostručile su se od 2010. godine, što je trend izravno vezan za klimatske promjene i sve veći gubitak morskog leda na krajnjem sjeveru, izvijestili su znanstvenici u ožujku u studiji objavljenoj u časopisu Geophysical Research Letters. Kako morski led nestaje, više vode može ispariti, dodajući vlagu u atmosferu koja se sve više grije.

– S višim temperaturama i to će se češće događati – izjavio je koautor istraživanja Robert Holzworth, fizičar na Sveučilištu Washington u Seattleu.

Ovakve naelektrizirane oluje prijete borealnim šumama uz rub Arktika, jer u dalekim regijama već uzrokuju požare pod ljetnim suncem koje na Arktiku ne zalazi. Borealni Sibir u Rusiji dobiva više udara munja nego bilo koja druga arktička regija, rekao je Holzworth.

Članak je također dokumentirao češće munje nad arktičkim regijama tundre bez drveća, kao i iznad Arktičkog oceana i leda. U kolovozu 2019. munja je udariča čak i na 100 kilometara od Sjevernog pola, otkrili su znanstvenici.

Samo je na Aljasci olujna aktivnost na putu da se utrostruči do kraja stoljeća, ako se nastave trenutni klimatski trendovi, pokazuju dvije studije znanstvenika iz Nacionalnog centra za atmosferska istraživanja u Boulderu u državi Colorado, objavljene tijekom prošle godine u časopis Climate Dynamics.

– Ono što je nekada bilo vrlo rijetko, sada je manje rijetko – rekao je Rick Thoman, klimatski znanstvenik sa Sveučilišta Alaska u Fairbanksu.

– Kako je serija arktičkih oluja ovog tjedna pokazala, munje se već pojavljuju na neočekivanim mjestima. Ne sjećam se tri uzastopna olujna dana na Arktiku – rekao je.

Uz iznenadne udare munja, Sibir posljednjih godina pogađaju sve žešći šumski požari. Ovaj je tjedan ruska vojska razmjestila zrakoplove za gašenje požara kako bi zaustavila buktinju koja guta gotovo 800 tisuća hektara šume, zbog čega je najjače pogođena regija Jakutije već tjednima u izvanrednom stanju zbog požara.

U međuvremenu, sredinom lipnja munja je izazvala jedan od najvećih požara ovog ljeta na Aljasci, užegavši ​​više od 18.000 hektara tundre oko 200 kilometara sjeverno od arktičkog kruga u Nacionalnom rezervatu Noatak u sjeverozapadnom kutu države.

Zagrijavanje Arktika potiče i rast vegetacije na sjeveru aljaškog područja tundre, čime se stvara dodatno gorivo za požare, tvrde znanstvenici.

Do kraja stoljeća dvostruko više aljaške tundre moglo bi redovito gorjeti nego što je to bilo uobičajeno u prošlosti, dok bi se broj požara mogao učetverostručiti, tvrde znanstvenici iz Međunarodnog centra za istraživanje Arktika u Fairbanksu.

D.G.