Tijekom razdoblja od 2024. do 2028. temperature će dosegnuti novi apsolutni rekord
Vjerojatnost da će godišnja prosječna globalna temperatura privremeno premašiti porast od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine tijekom najmanje jedne od sljedećih pet godina iznosi 80 %, priopćila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) u svojem novom izvješću.
To je ozbiljno upozorenje da se sve više približavamo ciljevima utvrđenim u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama koji se odnosi na dugoročne poraste temperature tijekom desetljeća, a ne tijekom jedne do pet godina.
Predviđa se da će globalna srednja temperatura blizu površine za svaku godinu od 2024. do 2028. biti za od 1,1 °C do 1,9°C viša od polazne vrijednosti razdoblja 1850. – 1900., navodi se u izvješću WMO-a. Vjerojatnost je 86 % da će tijekom najmanje jedne od tih godina biti postavljen novi temperaturni rekord, koji će nadmašiti 2023., koja je trenutačno najtoplija godina.
Prema WMO-ovu izvješću Global Annual to Decadal Update vjerojatnost je 47 % da će godišnja prosječna globalna temperatura tijekom cijelog petogodišnjeg razdoblja 2024. – 2028. premašiti porast od 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine. To je porast u odnosu na 32 % iz prošlogodišnjeg izvješća za razdoblje 2023. – 2027.
Vjerojatnost od 80 % da će se granica od 1,5 °C prekoračiti najmanje tijekom jedne od sljedećih pet godina u stalnom je porastu od 2015., kad je bila gotovo jednaka nuli. Za godine u razdoblju od 2017. do 2021. vjerojatnost njezina prekoračenja iznosila je 20 %, a ta se vjerojatnost između 2023. i 2027. povećala na 66 %.
Novo je izvješće izradila služba Met Office Ujedinjene Kraljevine, koja je vodeći centar WMO-a za predviđanje klime u godišnjim i desetljetnim okvirima. Ono donosi sintezu predviđanja Globalnih centara WMO-a za izradu dugoročnih prognoza i ostalih centara koji su dostavili podatke za izvješće, prenosi Meteo.hr.
Vrijeme njegova objavljivanja podudara se s važnim govorom glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antónia Guterresa, u kojem je pozvao na mnogo ambicioznije djelovanje protiv klimatskih promjena uoči Samita G-7 koji se održava u Italiji od 13. do 15. lipnja.
- Igramo ruski rulet s našim planetom - izjavio je g. Guterres. Potreban nam je izlaz s autoceste koja vodi prema klimatskom paklu. A dobra vijest je što kontroliramo upravljač. Bitku za ograničenje porasta temperature na 1,5 stupnjeva dobit ćemo ili izgubiti tijekom 2020-ih – pod nadzorom vođa današnjice.
Glavni tajnik Guterres se također pozvao na potkrjepljujuće dokaze Usluge praćenja stanja atmosfere programa Copernicus koja se financira sredstvima Europske unije, a provodi je Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze. Oni su pokazali da je tijekom svakog od proteklih 12 mjeseci postavljen novi globalni temperaturni rekord za to doba godine.
S obzirom na te dvanaestomjesečne rekorde, prosječna globalna temperatura za proteklih 12 mjeseci (od lipnja 2023. do svibnja 2024.) također je najviša u povijesti mjerenja: viša je za 1,63 °C od predindustrijskog prosjeka za razdoblje 1850. – 1900., prema podacima skupa podataka ERA5 Službe za klimatske promjene Copernicus.
U pozadini tih podataka krije se sumorna stvarnost da smo daleko od postizanja ciljeva utvrđenih Pariškim sporazumom, rekla je zamjenica glavnog tajnika WMO-a Ko Barrett. Moramo hitno učiniti više kako bismo smanjili emisije stakleničkih plinova, inače ćemo plaćati sve veću cijenu u obliku bilijuna dolara gospodarskih troškova, milijuna života pogođenih ekstremnijim vremenskim prilikama te velike štete nanesene okolišu i bioraznolikosti.
WMO upozorava da ćemo sve češće privremeno premašivati porast od 1,5 °C. Već smo privremeno premašili taj porast za pojedine mjesece – a zapravo i prosječno tijekom posljednjih 12 mjeseci. Međutim, važno je naglasiti da privremena kršenja ne znače da je cilj od 1,5 °C trajno izgubljen, jer se on odnosi na dugoročno zagrijavanje tijekom desetljeća, rekla je Ko Barrett.
U okviru Pariškog sporazuma, zemlje su se složile da će dugoročnu prosječnu globalnu površinsku temperaturu održati daleko nižom od 2 °C iznad predindustrijskih razina i da će je nastojati ograničiti na 1,5 °C do kraja ovog stoljeća. Znanstvena zajednica više je puta upozorila da zagrijavanje više od 1,5 °C nosi rizik izazivanja znatno ozbiljnijih utjecaja klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta te da je važan svaki djelić stupnja zagrijavanja.
Čak i pri sadašnjim razinama globalnog zagrijavanja već su prisutni razorni klimatski utjecaji. Oni uključuju ekstremnije toplinske valove, ekstremne kiše i suše, smanjenje ledenog pokrova, morskog leda i glečera, ubrzano podizanje razine mora i zagrijavanje oceana.
- Vremena u kojima živimo su nezabilježena, ali također imamo do sada nezabilježene vještine praćenja klime, a to može doprinijeti našem djelovanju na temelju informacija. Ova serija najtoplijih mjeseci bit će upamćena kao relativno hladna, ali ako uspijemo stabilizirati koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi u vrlo bliskoj budućnosti, možda ćemo se moći vratiti na ove ‘hladne’ temperature do kraja stoljeća - izjavio je Carlo Buontempo, direktor Službe programa Copernicus za klimatske promjene.
Globalna prosječna temperatura izmjerena blizu površine 2023. bila je za 1,45 °C (uz moguće odstupanje od ± 0.12 °C) viša od predindustrijske polazne vrijednosti, prema Izvješću WMO-a o stanju globalne klime za 2023. Bila je to daleko najtoplija godina u povijesti mjerenja, potaknuta dugoročnim zagrijavanjem klime koje se združilo s drugim čimbenicima, od kojih je najznačajniji bio prirodno nastali El Niño, koji sada slabi.
Na povišenje prošlogodišnje globalne temperature utjecao je snažni El Niño. U novoj obavijesti WMO-a kratkoročno se predviđa razvoj La Niñe i povratak hladnijim uvjetima u tropskim dijelovima Pacifika, no više globalne temperature tijekom sljedećih pet godina odražavaju neprekinuto zagrijavanje zbog stakleničkih plinova.
Prognozira se i dalje zagrijavanje na Arktiku i smanjenje koncentracije morskog leda
Predviđa se da će zagrijavanje na Arktiku tijekom sljedećih pet produženih zima (od studenog do ožujka) u usporedbi s prosjekom razdoblja 1991. – 2020. biti više od tri puta veće od zagrijavanja globalne srednje temperature.
Prognoza morskog leda za ožujak od 2024. do 2028. ukazuje na dodatno smanjenje koncentracije morskog leda u Barentsovom moru, Beringovom moru i Ohotskom moru, piše Meteo.hr.
I.N.