Tko će biti prve klimatski izbjeglice u Hrvatskoj?

Stuart je vlasnik kampa, Becky voditeljica lokalnog hotela, Alan radi kao ugostitelj. Zajedničko im je što žive i rade u mjestu Fairbourne na obali Walesa, ali i to što su proglašeni prvim klimatskim izbjeglicama u Velikoj Britaniji.

– Kada su nam prvi put rekli da će selo poplaviti, to je bila prilično poražavajuća vijest jer to znači da ćete izgubiti sve za što ste radili – kaže Stuart Eves za RTL.

Selo Fairbourne ima branu, ali njezino je održavanje procijenjeno neisplativim pa stanovnike planiraju preseliti. U Velikoj Britaniji pola milijuna nekretnina već je sad u opasnosti od obalnih poplava.

Koja će područja na Jadranu biti najugroženija?

Prema procjenama znanstvenika razina mora mogla bi do 2100. godine narasti od 30 centimetara do čak jednog metra. Iako je hrvatska obala dosta strma, značajno podizanje razine mora ugrozilo bi dio hrvatske obale.

– Kad je riječ o poljoprivrednim područjima to su sigurno dolina Neretve i zaleđe Zadra, to su jako niska područja i ako dođe do podizanja morske razine onda će doći do poplavljivanja. Mi i sad imamo poplave na Jadranu u nekim meteorološkim situacijama. Ali ako se razina mora podigne onda će te poplave biti češće, dugotrajnije i intenzivnije – objašnjava Mirko Orlić, klimatolog i oceanolog

Kada je riječ o međunarodnim dogovorima, poput onih u Glasgowu, profesor Orlić nije optimist.

– Ono što bi trebalo po meni napraviti, a možda će tehnika to i relativno skoro omogućiti, da se vidi kol’ko je koja država odgovorna, a ne kol’ko je obećala da će pridonijeti ili ne pridonijeti globalnim emisijama, nego da se točno izmjeri – aha, ovi emitiraju previše, ovi premalo – tvrdi.

Znanstvenici, političari i lobisti COP-a 26 i dalje pokušavaju precizirati detalje cijelog niza pitanja, a oni pogođeni klimatskim promjenama ne odustaju samo tako od svojih domova i života.

– Ostat ću ovdje. Friteze će biti uključene i to će biti to. Dok voda zapravo ne dođe ovdje dok fizički ne budemo mogli raditi, nastavit ćemo – rekao je Alan.

– Nitko neće umrijeti, ali ljudi će izgubiti ono za što su radili cijeli život – kazao je Stuart.

Prema UNHCR-u broj ljudi raseljenih zbog katastrofa povezanih s klimatskim promjenama od 2010. porastao je na gotovo 22 milijuna.

D.G.