Turistički sektor nastavit će lakše rasti uz euro

U Hrvatskoj od 1. siječnja euro postaje službena valuta. Tečaj konverzije bit će 7,53 kuna za 1 euro. Plaćanje u kunama u gotovini bit će moguće do 14. siječnja u ponoć, no primatelji kunskih uplata dužni su vraćati eure.

Zamjena kuna za euro obavljat će se u u poslovnicama komercijalnih banaka, FINA-e i Hrvatske pošte tijekom cijele iduće godine i to bez naknade, osim ako ne nosite više od 100 novčanica ili kovanica. Od prvog, pak, siječnja 2024. kune će se bez naknade moći zamijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci. Kovanice će primati sve do 1. siječnja 2026., dok će se novčanice kuna u HNB-u moći mijenjati na neograničen rok.

Proces prilagodbe bankomata na promjenu valute počeo je 15. prosinca.

Iako godinama vrijednost kune nije previše oscilirala u odnosu na euro, za investitore je to bio valutni rizik. Ulaskom Hrvatske u eurozonu ta opasnost nestaje.

- Tom eliminacijom smo ustvari ušli u krug najvećih svjetskih valuta i strani investitori će sigurno to doživjeti kao jedan pozitivni impuls njihovoj odluci o investiranju u dionice - kaže Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze.

Upravo zbog uvođenja eura, posljednjeg tjedna u 2022. na burzi se dionicama trgovalo samo u utorak i srijedu.

- Tako da 2. siječnja krećemo s trgovinom u eurima. Mi u našim sustavima moramo izmijeniti sve referentne vrijednosti, brokeri i klijenti će se morati naviknuti na potpuno drugačije cijene od onoga što su možda imali u glavi i pamtili dosada - kaže Gažić.

I za bankarski sustav zamjena kuna za eure velik je logistički posao.

- Kratkoročno gledano, uvođenje eura za bankarski sektor znači prije svega trošak, trošak prilagodbe informatičkog sustava, ali isto tako i gubitak određenog dijela prihoda od mjenjačkih poslova - kaže Dario Gabrić, glasnogovornik Erste banke.

No dugoročno, bankama će euro donijeti fleksibilnost i sigurnost u poslovanju.

- Smanjenje regulatornog troška, primjerice, kroz smanjenje obvezne pričuve, a isto tako i stabilniji i predvidljivi okvir poslovanja u dužem razdoblju koji u razdoblju recesije posebice donosi i nešto veću otpornost na šokove - kaže Gabrić.

Iako recesija prijeti članicama eurozone, informatički i turistički sektor nastavit će lakše rasti uz euro.

ICT je postao strateška industrija u Hrvatskoj nakon dosta godina kroz strategiju pametne specijalizacije, ali i kroz strategiju digitalne Hrvatske tako da vjerujem da ćemo nastaviti rast, pogotovo nam pomažu i stvari kao što je uvođenje eura - govori Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

- Apsolutno podržavamo ulazak u eurozonu i mislim što se tiče turističkih agencija, a i ostalog turističkog sektora, da će to nama biti najjednostavniji i najmanji problem - smatra Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.

Problema zasigurno neće biti s novčanicama eura koje imaju brojna sigurnosna obilježja za zaštitu od krivotvorenja, a napravljene su da budu otporne i dugotrajne, piše HRT.

I.G.