U Korčuli predstavljena knjiga "Što s komunizmom?"

KORČULA - Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Davor Paukovića "Što s komunizmom - politike povijesti i kultura sjećanja na komunističke zločine u Europskoj uniji i Hrvatskoj" održano je u četvrtak u Gradskom muzeju Korčula. Nakon predstavljanja, razgovor s autorom vodio je kustos Vicko Marelić.

Knjiga na izrazito pregledan i sveobuhvatan način daje uvid u procese formiranja politike povijesti i kulture sjećanja na komunističke zločine u tri desetljeća neovisne Hrvatske, kao i u procesu formiranja politike suočavanja Europske unije s nasljeđem zločina komunizma.

Ovoj je knjizi glavni cilj prikazati kolektivno sjećanje na komunističke zločine na razini Europske unije i Hrvatske. To je primarno učinjeno kroz analizu politikâ povijesti i normativnih rješenja, posebno na razini Europske unije.

Problem suočavanja s traumatičnim iskustvima iz recentne prošlosti izazov je za svako društvo. U europskom kontekstu to je prije svega totalitarno i autoritarno nasljeđe 20. stoljeća te strahote i stradanja u svjetskim ratovima. U državama proizašlim iz bivše Jugoslavije treba dodati i krvavi raspad te države devedesetih godina. U tom kontekstu države proizašle iz raspada Jugoslavije suočene su s procesuiranjem vrlo kompleksnog povijesnog nasljeđa koje je u prijašnjim razdobljima i režimima na različite načine interpretirano. Prema tome, izazov nije samo odnos prema najnovijim događajima iz devedesetih, već i valorizacija strašnog nasilja Drugog svjetskog rata i socijalističkog/komunističkog nasljeđa. Koliko povijesti društvo može podnijeti i u kojoj mjeri se u kratkom razdoblju društvo može za duži rok pozicionirati u odnosu na traumatična razdoblja pitanje je na koje nema jednostavnog odgovora. U tom smislu pokazuje se točnom Churchillova tvrdnja da „Balkan proizvodi više povijesti nego što je može konzumirati“, što je posebno eskaliralo u vrijeme raspada Jugoslavije i ratova devedesetima.

Davor Pauković (1980), povjesničar, profesor Sveučilišta u Dubrovniku. U rodnom Ogulinu završio je osnovnu školu i gimnaziju (1998), a studij povijesti na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (2003). Magistarski znanstveni rad „Hrvatsko i srpsko novinstvo o Srbima u Hrvatskoj (odabrani događaji 1989./90.)“ obranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2007), a na istom je fakultetu obranio i disertaciju „Politička tranzicija
u Hrvatskoj 1989-1991” (2010). Od 2004. radio je u Centru za politološka istraživanja u Zagrebu, a od 2012. stalno je zaposlen na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku.

I.N.