U ovom istarskom gradu ne čeka se na smještaj u starački dom

Europom već desetljećima hara nezgodna demografska pošast, a Hrvatsku je u posljednjih tridesetak godina osobito snažno pogodila. Riječ je o starenju stanovništva čega smo konačno i bolno postali u potpunosti svjesni nakon posljednjeg popisa iz 2021.godine, a koji je pokazao da je starijih od 65 godina približno 23 posto unutar ukupnog stanovništva.

Činjenica da smo sve stariji pred naše je društvo postavila brojne izazove, prije svega pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi, osiguranje dugoročne njege te adekvatno stambeno okruženje, piše Gradonačelnik.hr.

U tom kontekstu, centri odnosno domovi za starije i nemoćne osobe igraju ključnu ulogu u pružanju potrebne podrške (sve) starijoj populaciji, posebno kada ona više nije u mogućnosti brinuti sama za sebe ili kada joj je potrebna zahtjevnija medicinska skrb. Uostalom, većina korisnika i odlučuje se na odlazak u dom zbog bolje individualne zdravstvene potpore kao i potrebe da se ne osjeća teretom vlastitoj obitelji, zatim zbog druženja s vršnjacima, ali i zbog različitih aktivnosti i sadržaja koji se u domovima redovito organiziraju poput društvenih igara, plesnjaka, pjevačkih zborova, izleta i sl.

Jedan od većih problema unutar područja brige za starije i nemoćne odnosi se na kronični nedostatak adekvatnog smještaja; u domovima živi otprilike dva posto svih starijih osoba dok je interes  kudikamo veći, a liste čekanja  ogromne pa se za smještaj  od trenutka prijave mora čekati ponekad i do 15-ak godina. Ovaj problem barem će se djelomično riješiti gradnjom 18 novih domova za koje su osigurana EU sredstva iz NPOO-a. Centri će se graditi u Dubrovniku, Drnišu, Našicama, Vrgorcu, Kostreni, Đurđevcu, Dugoj Resi, Nedelišću, Svetom Filipu Jakovu, Loboru, Vrpolju, Grubišnom Polju, Pleternici, Velikoj Gorici, Novskoj, Medulinu i Voćinu, a u njima će se otvoriti preko 1.700 novih mjesta za korisnike i niz usluga za vanjske korisnike – od poludnevnog boravka, kuhinje, pomoći u kući…, za nešto više od 4.500 korisnika.

Dom za starije i nemoćne osobe "Atilio Gamboc" u Umagu otvoren je 6. svibnja 2014. godine, a financiran je isključivo novcem Grada Umaga, izgrađen je nadstandardno i većim dijelom namijenjen Umažanima. U njega je investirano oko 35 milijuna kuna, ali uz uređenje okoliša i izgradnju infrastrukture investicija je prešla 40 milijuna kuna. Zgrada je smještena na nekih 4.500 četvornih metara te ima 3.721 kvadrat korisne površine koja se prostire na tri etaže.

Korisnicima su na raspolaganju 24 jednokrevetne (dvije u stacionaru, 22 u stambenom dijelu), 23 dvokrevetne (14 u stacionaru, devet u stambenom dijelu) i osam trokrevetnih (samo u stacionaru) soba te dva apartmana. Ukupni kapacitet doma je 128 mjesta odnosno u stacionaru se mogu smjestiti 54 osobe, u stambenom dijelu 44 korisnika dok usluge dnevnog boravka može koristiti 30 osoba. Za građane Grada Umaga nema liste čekanja.

Ukupan proračun Doma iznosi 1,4 milijuna eura, a  ekonomske cijene mjesečnog smještaja variraju od 900 do 1700 eura. Preciznije, u stacionarnom dijelu smještaj korisnika u trokrevetnoj sobi stoji 900, u dvokrevetnoj 1000, a u jednokrevetnoj 1200 eura dok u stambenom dijelu nema smještaja u trokrevetnim sobama, za dvokrevetnu valja izdvojiti 1000 eura,  jednokrevetnu 1200 te za apartman 1700 eura.

Svaki umirovljenik koji zadovoljava uvjete ostvaruje mogućnost smještaja u domove za starije i nemoćne. Na području Istre postoje četiri doma za starije i nemoćne koji su u nadležnosti Istarske županije, odnosno u mreži sufinanciranja države. Grad Umag, sukladno zakonu, sufinancira rad navedenih domova, a umaški umirovljenici ostvaruju pravo smještaja. Kako navode iz umaške gradske uprave, zbog dugogodišnjih čekanja na red u istarske domove te činjenice da neki umirovljenici nikada ne dočekaju svoj red, krenuli su u samostalnu gradnju vlastitog objekta te je Umag jedan od rijetkih hrvatskih gradova osnivača doma za starije i nemoćne. Umirovljenici koji ispunjavaju uvjete imaju osiguranu mogućnost smještaja u dom, bez liste čekanja, uz najmodernije uvjete, skrb i uslugu, ističu.

Trošak funkcioniranja umaškog Doma u nadležnost je Grada i samog korisnika. Kako bi pomogli svojim umirovljenicima sufinancirati realni trošak smještaja, skrbi i usluge, Grad je osigurao neke pogodnosti pa tako korisnici čiji prosječni mjesečni prihodi u posljednja tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva iznose do 300 eura mogu ostvariti potporu u iznosu od 55 posto osnovne cijene smještaja, oni s primanjima od 300,01 do 550 eura imaju pravo na potporu u iznosu od 40 posto, od 550,01 do 800 eura mogu imati cijenu nižu do 30 posto, korisnici čiji su prihodi od 800,01 do 1000 eura mogu računati na potporu u iznosu 10 posto.

Uz to, osobe koje s Gradom sklope ugovor o doživotnom uzdržavanju ostvaruju pravo na sufinanciranje smještaja i boravka u Domu u iznosu od 100 posto od osnovne cijene smještaja pod uvjetima utvrđenima Pravilnikom.

A.B.