U selima skradinskog zaleđa i dalje se živi bez vodovoda
U selima skradinskoga zaleđa vrijeme kao da je stalo. Dok već desetljećima čekaju spajanje na vodovodnu mrežu, opskrbljuju se cisternama. Da apsurd bude još veći, riječ je o kraju tik uz rijeku Krku. Nade da će skoro dobiti pitku vodu iz vodovoda nema. Iako je projekt dobio i građevinsku dozvolu, do realizacije će proći godine.
Žive u kraju prebogatom vodom, nadomak Skradina, u Vaćanima, kao i u još šest okolnih sela - život mjere metrom, odnosno zalihama u bunarima i spremnicima.
- Znači, ima metar i pol, metar i nešto vode, a četiri metra je gusterna, pojasnio je jedan od stanovnika.
A glavna im je "vodovodna infrastruktura" za nadopunu rezervi pet kilometara udaljeno vrelo Bribišnice.
- Gdje su pusti novci iz Europskih fondova - ako nije ovo prioritet - voda, onda nama nije jasno što je prioritet - ustvrdio je za HRT Vlade Kartelo iz Vaćana.
Pitaju se to iz godine u godinu - ljeti posebno, jer za vrućina "recikliraju" svaki decilitar.
- Ovo morate spremiti u kantu za WC, evo vidite, možda čak prije i noge operemo - pojasnio je jedan od stanovnika.
- Ovdje kao da ne postojimo - ja sam jedanput išao gledati kartu da vidim jesu li Vaćani u Hrvatskoj - dodao je drugi.
Na karti jesu, a na njoj je označena i trasa njihova vodovoda zvanog "čežnja".
- Nekih desetak milijuna eura trebalo bi za tu prvu fazu, iluzorno je očekivati da proračun grada, pa čak i proračun šibenskog vodovoda, može isfinancirati tako velik infrastrukturni i zahtjevan projekt - rekao je Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina.
Računa se na državni ili europski novac, jer magistralni cjevovod spojit će dva ključna dalmatinska izvorišta.
- Drugi razlog je što je to područje rekli ste i sami ima preko 500 ljudi naseljenih i mislim da je u interesu i RH i nas i kao društva kao cjeline da u ovo vrijeme ljudima osiguramo pitku vodu - kazao je direktor Vodovoda i odvodnje Šibenik Zvonimir Štrkalj.
No, lijepih su se riječi u skradinskom zaleđu naslušali. Žele znati kada će napokon poteći iz slavina.
- Ljudima je sve iznad nekoliko mjeseci teško čekati s obzirom da čekaju već desetljećima na vodu. Ali teško mi je sada reći, ali radi se godinama - dodao je Brajković.
- Oni nastoje, čitamo, pratimo - povratak ljudi u ove krajeve. Kako će se povratiti kad osnovno što nemamo - vodu - zaključio je Kartelo.
A mogli bi biti meka ruralnog turizma - jer nacionalni park Krka im je "pod nosom". No ulažu rijetki, jer kako u 21. stoljeću u Europi gostu objasniti da mora paziti na svaku kap.
I.N.