Udružili se i struju plaćaju tek za djelić tržišne cijene

SVIJET - Članstvo u energetskoj zajednici je dobrovoljno i svatko iz nje može izaći u bilo kojem trenutku. Naravno, što su zajednice veće, to su otpornije na volatilnost tržišta.

Energetske zajednice građana u Hrvatskoj još nisu zaživjele zbog brojnih zakonskih prepreka. U Europi su one sve češća pojava. Evo priče iz Belgije u kojoj je u rujnu prošle godine u gradu Mechelenu pokrenuta prva energetska zajednica u toj zemlji.

U razgovoru za The Brussels Times, direktor projekta, profesor Thierry Coosemans i voditeljica projekta Rebecca Hueting izjavili su da su zajednice ključne za zeleniju europsku energetiku.

- Članovi zajednice rade skupa na proizvodnji lokalne obnovljive energije koja se također troši lokalno. U biti stvaraju se mali energetski otoci. Tim se otokom tada upravlja kao malom mrežom u suradnji s većom vanjskom mrežom - objasnio je Coosemans.

U praksi članovi zajednice mogu biti obični građani, ali i poduzeća ili lokalne vlasti. Njezina najveća prednost je u tome što svi dionici dijele troškove ulaganja u obnovljive izvore energije umjesto da ih sami plaćaju.

Energetska zajednica u Mechelenu okuplja 70 kuća i 15 stanova koji se opskrbljuju električnom energijom sa 729 solarnih ploča na svojim krovovima. Struju plaćaju 0,16 €/kWh, što je znatno manje od socijalne cijene od 0,23 €/kWh i daleko povoljnije od 0,60 €/kWh, kolika je prosječna cijena struje u Belgiji.

Članstvo u zajednici je dobrovoljno i svatko iz nje može izaći u bilo kojem trenutku. Naravno, što su zajednice veće, to su otpornije na volatilnost tržišta. Energetske zajednice također su manje ovisne o vanjskim izvorima energije i potencijalnom povećanju cijena koje može dovesti do toga.

- Cijena ovisi o tome koliko energije možete proizvesti i koliko potrošite. Što se troškovi učinkovitije dijele, to je isplativije biti dio energetske zajednice - rekao je Coosemans.

Povrh toga, članovi zajednice svjesniji su koliko se energije proizvodi i svoju potrošnju mogu lakše prilagoditi količini dostupne energije.

- Gotovo da nije važno ono što se događa na europskom tržištu, već samo ono što se događa na vašem otoku - kaže. Potencijalne uštede ovise o različitim čimbenicima, od toga koliko su ljudi spremni uložiti unaprijed do geografskog položaja.

- Razlika može biti u rasponu od jedan do 30 posto. Lako je ako živite negdje gdje ima puno vjetra ili sunca, ali će biti puno teže ako nemate ni jedno ni drugo - napominje Coosemans. U Belgiji bi pokrivanje krova obiteljske kuće solarnim pločama obično trebalo biti dovoljno za godišnju potrošnju električne energije.

- Ali ako je ta kuća stambena zgrada s pet katova, ta se energija mora podijeliti s pet, što znači da će pokriti samo 20 posto troškova svakog kućanstva - objašnjava Hueting.

Moguća je manja, modularna organizacija energetskog tržišta, a u tome će ulogu imati energetske zajednice distribucijom energije u manjim jedinicama, dodao je Coosemans, ističući da će budućnost biti mješavina centralizirane i lokalno proizvedene energije, da će i dalje trebati osnovna opskrba, ali to diversificira tržište energije.

Finska već proizvodi više od 70 posto svoje električne energije iz lokalnih i raznolikih izvora, a kao rezultat toga bila je manje pogođena energetskom krizom nakon ruske invazije na Ukrajinu, piše Tportal.

- Zamislite da su obnovljivi izvori energije, kao što su solarni paneli ili vjetroturbine, instalirani na svakom krovu u Europi. Ako se oni implementiraju do maksimalnog potencijala, mogli bismo imati 50 posto naše energije iz lokalno proizvedenih obnovljivih izvora - rekla je Hueting. Ona vjeruje da bi se 20-30 posto obnovljive električne energije moglo proizvoditi unutar energetskih zajednica.

Coosemans i Hueting ističu da već sada solidarnost igra veliku ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti.

- Mnogi ljudi ne shvaćaju da oni već plaćaju za vaš priključak na mrežu, a vi plaćate za njihov - obrazlažu.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ: