Ugostitelji zbog nedostatka radnika traže od države hitne mjere za spas
ROVINJ – I ove godine ugostitelji se suočavaju s problemom kroničnog nedostatka radnika, što dovodi u pitanje rezultate sezone i opstanak struke, pa traže poduzimanje hitnih mjera za njihov spas, poručili su predstavnici ugostiteljskih udruga na konferenciji za medije u Rovinju.
U sklopu gastromanifestacije Weekend Food Festival u Rovinju su se u petak okupili predstavnici Udruge ugostitelja Kvarnera i Istre (UUKI) na skupštini, a pridružili su im se predstavnici iz Nacionalne udruge ugostitelja (NUU) te zagrebačke Nezavisne udruge ugostitelja (NUUZG).
Na konferenciji za medije nakon skupštine upozorili su na ogroman problem nedostatka radne snage i na ostalo što im otežava poslovanje.
– Od 2016. ugostitelji se pokušavaju izboriti za ravnopravno poslovanje i sad, sve to što nam država nije priznala, niti nas je oslobodila raznih nameta, spustila PDV, kao ni uvela sustavno strukovno obrazovanje, dolazi na naplatu, tj. radnika je sve manje i sve ih je teže ili/i nemoguće naći u Hrvatskoj i šire. Uz to, nakon dvije godine otežanog poslovanja zbog pandemije i uz ogroman porast cijena energenata i ostalih inputa, uz kroničan nedostatak radnika ne znamo više što i kako, ali znamo da nismo dovoljno konkurentnika – kazao je za Hinu predsjednik UUKI-ja Vedran Jakominić.
Država se prema ugostiteljstvu odnosi maćehinski
S ciljem spašavanja sektora, ugostitelji i državnim i lokalnim vlastima predlažu rješenja koja treba provesti bez odgode i bez iznimke, i to spuštanje PDV-a u ugostiteljstvu na pet posto kao što je u svim usporedivim ekonomijama, ukidanje poreza na potrošnju i svih parafiskalnih davanja, omogućiti fleksibilnije zapošljavanje i dodatni rad, pojednostaviti zakonodavni okvir iznimno otežanog poslovanja. Traže i rasterećenje plaća radnika, povećanje osobnog odbitka i smanjenje poreza na dohodak, prenosi Index.hr
Nazvavši odnos države prema ugostiteljstvu “maćehinskim”, smatraju da je upravo takav odnos ugostiteljstvu od kraja 2016. donio takve posljedice da se prikazuju kao “toksična struka” u kojoj nitko ne želi raditi unatoč znatnom povećanju plaća, koje su sada i iznad onih u drugim branšama.
– To više nije problem samo nas, već i ukupne ekonomije jer u Hrvatskoj je 75.000 ljudi formalno nezaposleno, a nije zainteresirano za legalan rad. Zašto? Uslijed blokada ne žele primati plaću na račun, budući da s njom ne raspolažu, i spas vide u radu na crno i izvan poreznog zahvata – iznio je Jakominić.
Još problema za ugostiteljstvo
Dodao je i da su se problemi uvećali i s radikalnim podizanjem poreznog opterećenja, čime je nanesena šteta koja se ne može sanirati samo kroz vraćanje poreza u funkcionalne okvire.
Stoga smatra da je potrebno u potpunosti redizajnirati poslovne i zakonske okvire za olakšanje poslovanja te da je “jedini izlaz dobrohotno postupanje zakonodavca kako bi kroz partnerski odnos postigli željene rezultate i spasili struku”.
Uz problem radne snage, ključni problemi za ugostitelje su još i, kako su naveli, nezasluženo loš imidž ugostiteljstva, migracije kadrova uslijed nesigurnosti uzrokovane pandemijom u sigurnije struke i sigurnije države, “strahovita” sezonalnost velikog dijela turističkog sektora, prenizak osobni odbitak i previsoka porezna stopa na dohodak, apsolutna nestabilnost poslovnog okvira primarno uzrokovanog neadekvatnom reakcijom države na eksploziju cijena energenata te ostalih troškova i sirovina.
Problem je i “galopirajuća inflacija”, ali i uvođenje eura uz plašenje “zabranom podizanja cijena”, što su ugostitelji ocijenili PR-om, koji je neutemeljen u zakonu, a problemi su i nemogućnost investiranja, kronična nelikvidnost u sektoru, nefleksibilno zapošljavanje i onemogućavanje brzog angažmana dodatnih ljudi u trenucima vršnog opterećenja poslovanja, navode ugostitelji.
Hina