Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu 2 - Konvoj Libertas i napad JRM na Split
Povodom blagdana 18. studenog, kada obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, podsjećamo se uloge Jadrolinije u obrani Domovine te iskazati zahvalnost svima onima koji su živote položili za Hrvatsku - bilo na kopnu ili na moru.
U prvom dijelu pisali smo o pomorskim blokadama Jugoslavenske narodne armije na Jadranu, a u drugom vam donosimo više o poznatom Konvoju Libertas koji je u okruženi Dubrovnik donosio opskrbu, ali i dašak slobode, te napadu Jugoslavenske ratne mornarice na grad Split.
Konvoj Libertas
Drevni grad Dubrovnik 1. listopada 1991. godine napadnut je s kopna, mora i iz zraka, a već 17. rujna Jugoslavenska ratna mornarica uvodi potpunu pomorsku blokadu grada. Nakon što je presječena Jadranska magistrala, jedina veza Dubrovnika s ostatkom Hrvatske bila je plovidba Jadrolinijinih brodova.
Dubrovnik je bio bez vode, struje, hrane i lijekova, a u gradu se nalazilo oko 50.000 stanovnika i izbjeglica iz susjednih mjesta. Težnja za pomoći razorenom Dubrovniku kulminirala je u spontanom organiziranju poznatog konvoja Libertas, predvođenog Jadrolinijinom Slavijom.
Konvoj je na svojem putovanju pristao u Zadru, Šibeniku, Splitu i Korčuli, postepeno rastući svaki put zahvaljujući pridruživanju mnoštva manjih brodica. Konvoj je 31. listopada uplovio u luku Gruž donoseći svjetlost nade i slobode zarobljenom Dubrovniku.
Napad na Split
U rano jutro, 15. studenog 1991. godine, s brodova JRM smještenih u Splitskom i Bračkom kanalu napadnut je Split. Nakon teške borbe, 16. studenog 1991. godine, Hrvatska ratna mornarica izborila je svoju najveću pobjedu u Domovinskom ratu. Njome je započelo postepeno oslobađanje obale i otoka, a jugoslavenska se ratna mornarica morala povući na otoke Vis i Lastovo, te u Boku Kotorsku.
Agresoru su tijekom napada na meti bili i bijeli brodovi Jadrolinije. U napadu agresora na trajektnu luku pogođeni su trajekti Bartol Kašić i Vladimir Nazor. Od granate koja je pogodila trajekt Vladimir Nazor smrtno su stradali Dinko Maras, upravitelja stroja i Jure Kalpić, motorist, dok su Ante Vidović i Mate Domaćin bili ranjeni.
Ratu i agresoru odgovoreno je na jedini mogući način i onako kako je Jadrolinija znala – ploveći blokadama usprkos. Najveću su cijenu platila desetorica poginulih pomoraca. Oko osamdeset djelatnika Jadrolinije otišlo je na bojišnicu. Više je brodova oštećeno, a potpuno su izgubljeni trajekti Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Osim na brodovima i trajektima, mnogi pomorci i djelatnici Jadrolinije sudjelovali su u obrani Domovine u postrojbama HV.
Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu vrednovana je brojnim priznanjima i odličjima, a 1991. godine primljena je i Vjesnikova Plava vrpca za hrabrost. Trojici poginulih pomoraca s Perasta priznat je status branitelja.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ: