UNIŠTAVANJE MORSKOG DNA Strogo zaštićenom ušću Cetine prijeti monstruozna devastacija izgradnjom marine: "Grad Omiš kaže pitajte Županiju, Županija kaže pitajte Grad!"

Na svašta smo navikli u Hrvatskoj, na nerede neviđenih razmjera i "razvrat" krupnog kapitala koji misli da novac vrijedi više od svega. Šokirao nas je najnoviji primjer iz okolice Omiša.

- Na obali rijeke Cetine, na samom Ušću planiraju izgradnju komercijalne marine. Sama izgradnja marine ne bi bila sporna da se ušće Cetine, u području od Dugog Rata do Balića Rata, kao i sam kanjon Cetine, ne nalaze unutar obuhvata mreže NATURA 2000 (kartografski prikaz na https://bioportal.hr/gis/ ), pod strogom ekološkom zaštitom. Na navedenom području, koje je označeno kao područje mriještenja 60-ak ribljih vrsta, zabranjen je podvodni ribolov (puškom), lov mrežama i vršama, a planira se devastacija morskog dna iskapanjem i izgradnjom komercijalne marine - piše nam užasnuti čitatelj.

Na tom području trajno ili privremeno boravi 61 vrsta riba, što čini 14.5 % jadranske ihtiofaune: 27 vrsta trajno, a ostale dolaze u doba mriještenja!

- Materijalni interesi pojedinaca ostvaruju se na veliku štetu cijelog društva i neprocjenjivu štetu za naše more - dodaje čitatelj.

Prebacivanje loptice odgovornosti

Naravno, sličnih smo se slučajeva nagledali pa smo odmah po dojavi krenuli s upitima prema Gradu i Županiji. Kad bismo rekli da smo njihovim odgovorima šokirani, ne bi na žalost govorili istinu.

Prvi smo upit uputili Gradu Omišu i evo što su nam odgovorili:

"Poštovani, projekt je u nadležnosti Splitsko – dalmatinske županije te Vas molimo da se za sve informacije obratite županiji. Srdačan pozdrav."

Nakon toga upit smo uputili Županiji i evo što su nam odgovorili:

"U odnosu na dio upita o dopuštenosti projekta izgradnje marine, obavještavamo Vas kako je „Prostorni plan uređenja Grada Omiša“ i „Urbanistički plan uređenja Ribnjak“ donijelo Gradsko vijeće Grada Omiša.  S tim u vezi, upućujemo da se za dodatne informacije i pojašnjenja obratite Gradu Omišu ."

Od Županije smo dozali još i to da se radi o trgovačkom društvu ORVAS D.O.O. iz Dugopolja kojeg je osnovala tvrtka Orbico što je razvidno iz sudskog registra. Ovo trgovačko društvo dakle želi izdavanje lokacijske dozvole za koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – luke nautičkog turizma. Isto tako saznajemo da za zahvat izgradnje marine još uvijek nije ishođena pravomoćna lokacijska dozvola.

- Ovlaštenjem je bilo određeno kako je društvo ORVAS d.o.o. dužno u roku od dvije godine ishoditi pravomoćnu lokacijsku dozvolu i dostaviti je Upravnom odjelu. No, unutar ostavljenog roka, ovlaštenik nije dostavio ovom Odjelu pravomoćnu lokacijsku dozvolu - navode iz Županije i dodaju kako je postupak za davanje novog ovlaštenja za ishođenje lokacijske dozvole u tijeku.

Lokacijsku bi dozvolu po svoj prilici trebalo izdati Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.

Sve smo nabrojane redom pitali jednostavno pitanje - kako je uopće moguće da se na strogo zaštićenom području razmatra mogućnost izgradnje jedne komercijalne marine?

Procjena utjecaja na okoliš

Rješenjem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, sektor za procjenu utjecaja na okoliš KLASA:UP/I-351-03/22-097485, Urbroj:517-05-1-1-24-24 od 14. veljače 2024. godine odlučeno je : „Za namjeravani zahvat - izgradnja luke nautičkog turizma „Marina Omiš- Ribnjak“, Grad Omiš nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, uz primjene sljedećih mjera zaštite okoliša:

1. Radove iskopa i nasipavanje obavljati tijekom što slabijeg strujanja mora.
   
2. Kotu prizemlja građevine planirati iznad kote najviših stogodišnjih velikih voda rijeke Cetine.“

Upravni odjel za zaštitu okoliša, komunalne poslove i infrastrukturu Splitsko dalmatinske županije dostavio je mišljenje da je ipak potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš.

Grad Omiš je dostavio mišljenje da zahvat neće imati značajan negativan utjecaj na sastavnice okoliša iz nadležnosti Grada Omiša.

Prigovor bivšeg omiškog suca

Omišanin i bivši sudac Antun Fagarazzi ovome se čvrsto protivi! Evo što je napisao:

"Činjenično stanje na kojem se temelji navedeno rješenje je pogrešno i nepotpuno.
Namjeravani zahvat izgradnje luke nautičkog turizma nalazi se na vodotoku rijeke Cetine, tako da je na planiranom zahvatu stalno strujanje mora, brzinom od jednog do tri čvora. Na mjestu planiranog zahvata se rijeka Cetina ulijeva u more tako da je tu strujanje u smjeru zapada stalno i intenzivno. Vodostaj rijeke Cetine se nikada nije mjerio niti se sada mjeri na ušću Cetine, nego se mjerenje vodostaja vrši u kanjonu, dva kilometra uzvodno od mjesta zahvata, tako da je kota najviših stogodišnjih voda rijeke Cetine na mjestu zahvata nepoznata."

A sad ono možda i ono najbitnije što je rekao:

"Planira se izvršiti iskop morskog dna do kote - 3,5 m ( u odnosu na nivo najniže vode)). Također se planira izvršiti iskop kopna koje je na koti od cca +1,5, u površini od cca 5000m2, na dubinu od -3,5 m. Radi se o ogromnim iskopima. Poseban problem predstavlja planirani iskop za potrebe plovnog puta do planirane luke. Ne označava se mjesto i ne navodi oblik ni površina morskog dna na kojem bi se vršio iskop plovnog puta. Radilo bi se, po mojoj ocjeni, o iskopu morskog dna u površini od oko 5000 m2, na prosječnoj dubini od 2,5 metra, a ne zauzeću morskog dna u površini od 2000m2 kako se navodi u idejnom projektu."

- Dakle, devastirala bi se ogromna površina morskog dna i nepovratno uništila flora i fauna - jasno kaže Antun Fagarazzi

Povećava se rizik od češćih i intenzivnijih poplava u Omišu

Uz to, napominje, planiranim zahvatom značajno se suzuje ušće Cetine što povećava rizik od češćih i intenzivnijih poplava u Omišu!

- Koga briga za išta kad je bitno jedino 128 novih vezova i 136 parkirališnih mjesta? Koga briga za išta osim za 12 suhih vezova i izgradnju lukobrana s još 48 parkirališnih mjesta za one koji će se parkirati da bi mogli ploviti Jadranom kojeg zajedno s onima koji im to omogućuju (i naplaćuju) zdušno devastiraju - pitaju se Omišani s kojima smo razgovarali o ovoj temi.

Planira se tu, riječima gospodina Fagarazzija, još mostruoznih zahvata poput nekakave plivajuće zgradurine i plivajućeg parkirališta što kaže vodi prema krajobraznoj i funkcionalnoj devastaciji ušća Cetine.

- Ovdje su naime staništa morskih cvjetnica koje će biti najgrublje moguće uništene i do njihove obnove u području akvatorija marine neće doći - siguran je ovaj Omišanin.

- No, koga briga za morske cvjetnice i strogo zaštićene vrste koje ovdje obitavaju poput glavočića vodenjaka ili crnotrus koji su ENDEMSKE vrste. Koga briga za račića pjeskulja i staništa školjke zvane prstavac i njihova staništa na rubu izumiranja? - poručuje.

- Sigurno ne one koji će na skupim čarter jahtama i jedrilicama s osmijehom na preplanulim im licima uživati na površini iznad nekadašnjeg morskog života kojeg su doslovno pobili ili pomogli pobiti. A ni one koji će im ovu uslugu naplaćivati i pričati kako vole Jadransko more dok zapravo vole jedino razne valute. Sasvim je sigurno da će gradnja komercijalne marine ovdje progutati žaštićeni morski ekosustav - žale nam se građani koji zbog toga podižu svoj glas.

Da ne pričamo o potencijalnom onečišćenju raznim sredstvima kojima se bez prestanka peru i poliraju brodovi na što se posebno upozorava.

- Oni koju plaćaju, naravno, moraju i uživati u čistom luksuzu, dok more kojim plove umire, a o naftnim mrljama da ne pričamo - završavaju Omišani s kojima razgovaramo.

Završit ćemo (za sada) riječima bivšeg sudca Fagarazzija:

"Sve se kreće plićakom koji je prosječne dubine 1 metar prema zapadu, sa izvjesno katastrofalnim posljedicama za morsku floru i faunu. Ukoliko bi se dopustila opisana devastacija i uzurpacija općeg, onog što pripada svima, u korist pojedinačnog, egoističnog, bezobzirnog interesa kapitala, preostaje nam samo iseljenje, jer je lošeg gospodarenja prostorom bilo i do sada, a ako se loša praksa nastavi i u budućnosti to će biti jedan od bitnih razloga iseljavanja stanovništva!"

J.T.

PROČITAJTE JOŠ: