USKORO OTVARANJE Most preko Cetine i zaobilaznica trebali bi smanjiti nesnosne gužve između Splita i Omiša

OMIŠ - U ožujku prošle godine spojen je most preko Cetine u Omišu. Mostom se još uvijek ne prometuje, no njegova izgradnja je važan korak prema izgradnji ceste koja bi trebala smanjiti nesnosne gužve koje u ljetnim mjesecima vladaju na Jadranskoj magistrali između Splita i Omiša.

Dalmacija danas doznaje da će most vrlo skoro biti otvoren.

“Puštanje u promet planira se krajem veljače ove godine, budući je za izgrađenu prometnicu potrebno izvršiti sve upravno pravne postupke, od tehničkog pregleda do ishođenja uporabne dozvole”, kazala je Tamara Pajić iz Hrvatskih cesta.

Preusmjeravanje prometa

No, građani omiškog zaleđa već su neko vrijeme zabrinuti što će se dogoditi onog trena kada most i ta dionica budu otvoreni, kada će se zapravo dobar dio prometa preusmjeriti na prometnice kroz Poljica koje toliki promet jednostavno ne mogu podnijeti.

Promet će tako s Jadranske magistrale iz smjera jugoistoka (Makarske) biti preusmjeren na neadekvatne prometnice u omiškom zaleđu – službenog naziva DC70 te ŽC 6142. Riječ je o cesti Gata – Zvečanje – Blato na Cetini, državnoj cesti koja predstavlja spoj Omiša s autocestom, te županijskoj cesti u suprotnom smjeru, koja preko Tugara, Srinjina i Žrnovnice vodi do Stobreča, odnosno Splita.

‘Vezano za rekonstrukciju ceste kroz Tugare bitno je istaknuti kako se na tom prometnom pravcu, od Strožanca do Omiša, rekonstruiralo 14 km ceste, u sklopu kojeg su ugrađene sve instalacije potrebne za moderno naselje.

Na isti način pripremamo projekt rekonstrukcije ŽC 6142 kroz same Tugare, u skopu koje će biti ugrađena kanalizacija, javna rasvjeta i druga komunalna oprema. Zbog uključivanja svih navedenih projekata, koji su prije svega od interesa za kvalitetu života mještana Tugara, u jedan projekt, kao i koordinacije svih subjekata koji upravljaju svim infrastrukturama i osiguranja sredstava za njihovo financiranje tražilo je dodatni angažman i dodatno vrijeme. Sve ovo radimo kako bismo izbjegli dodatno naknadno kopanje ceste nakon njene rekonstrukcije.

Vodovod priprema projekt, ali koliko znamo još nije riješio njegovo financiranje. Pri završetku je izrada glavnog projekta projekta rekonstrukcije županijske ceste ŽC 6142, a za koju je ishođena pravomoćna lokacijska dozvola. Radi se izrazito složenom projektu rekonstrukcije preko 5 kilometara trase javne ceste, a koji obuhvaća rekonstrukciju kolnika, dogradnju obostranih nogostupa, rekonstrukciju postojeće i izgradnju nove oborinske odvodnje”, kazali su nam, među ostalim, ranije iz ŽUC-a.

Mogućnost sklapanja sporazuma

Dionica od 5.5 kilometara kroz Tugare koštala bi deset milijuna eura, što je zapravo godišnji proračun ŽUC-a koji upravlja s oko 1.700 kilometara javnih cesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a koje u kontinuitetu traže njihovo održavanje i opremanje.

Hoće li Hrvatske ceste “dati ruke” kada je financiranje te prometnice u pitanju.

“Hrvatske ceste su u kontaktu sa Županijskom upravom za ceste Splitsko dalmatinske županije i, između ostalog, razgovara se i o potencijalnom izazovu vezanom uz privremeno povećanje prometa na županijskoj cesti kroz Tugare. Postoji mogućnost sklapanja sporazuma po kojem bi Hrvatske ceste sufinancirale obnovu dijela županijske ceste 6142 zbog preusmjeravanja dijela prometa kroz tunel Komorjak sjever”, odgovor je Tamare Pajić iz Hrvatskih cesta, prenosi portal Dalmacija danas.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Hrvatske ceste objavile video: Ovako se gradi most preko Cetine
OMIŠ - Mnogi su se posljednjih mjeseci i tjedana pitali kako će u konačnici izgledati most preko rijeke Cetine i kako zapravo funkcionira njegova gradnja. Na 70 metara nadmorske visine krajem ovog mjeseca povezat će se dva kraja mosta koji sad “vire” iz klisura i portala prilaznih tunela “Omiš” i
Omiški most projektirali za sve osim bure!
OMIŠ - Omiški most vrijedan gotovo 8 milijuna eura, još nije pušten u prometa, a problem bi mu mogla stvarati bura. Naime, izgrađen je bez vjetrobrana, a istraživanja Hrvatskih cesta pokazali su da bi zahvati koji bi ga štitili od vjetra utjecali njegovu stabilnost. Pa su se vratili prvotnom projektu