Usred Paluda ilegalno napravio put, posjekao stabla, ogradio parcelu i postavio drvene kućice
ROVINJ – Bespravna gradnja u Istri je veliki problem. Čini se nezaustavljiv. Na njega je jučer ponovno ukazao predsjednik Kluba zastupnika IDS-a Emil Daus.
– Okupacija hrvatskog teritorija, ona tiha bez ispaljenog metka, izravna ugroženost suvereniteta Republike Hrvatske, bespravna devastacija prostora, prirode i okoliša, ekocid u zaštićenom području značajnog krajobraza… Sve to, i još mnogo toga, događa se na najatraktivnijim područjima naše zemlje, a državne institucije spavaju – apostrofirao je Emil Daus.
Nabrajao je kako se u zaštićenom području prirode krče šume, postavljaju kućice, ograđuju se katastarske čestice betonskim zidovima. Istaknuo da tvrtke registrirane u Sloveniji na svojim internetskim stranicama oglašavaju prodaju poljoprivrednog zemljišta, i to u paketu s montažnim kućicama u Rovinju, što je zastrašujuće jer je gradnja na takvom zemljištu strogo zabranjena.
– U svakoj uređenoj zemlji to ne bi bilo dozvoljeno, a prekršitelji bi bili kažnjeni drakonskim kaznama. Istarske općine, gradovi i Županija nude pomoć i dio rješenja na način da preuzmu poslove građevinske inspekcije jer je nedovoljan broj inspektora na terenu, dok za zaštićena područja prirode struka na terenu predlaže izmjene Zakona o zaštiti prirode te predviđanje mogućnosti ulaska u posjed, rušenja i dostave računa počinitelju, a ako ne plati, da ga se ovrši – ističe Daus.
Naglasio je kako se radi o zločinu protiv prirode, okoliša, prostora, tisućljetne kulture života na tom prostoru, no dodao je i da nije problem u onome tko ga čini, nego onom tko ga svojim nedjelovanjem potiče na činjenje, a to je Hrvatska i njene institucije jer godinama zatvara oči na sve vapaje Istre za pomoć i podršku, prenosi Glas Istre.
– U Istri postoji podrška Županije, gradova i općina koji su spremni uložiti svoje resurse u rješavanje tog problema. Prostor i ljudi su ono za što se vrijedi boriti – zaključio je zastupnik IDS-a.
A propos ove devastacije, iz Javne ustanove Natura Histrica pojašnjavaju da je dana 3. ožujka 2022. godine Prekršajni odjel Općinskog suda u Puli, presudio u korist JU Natura Histrica.
– Radi se o prekršaju iz članka 144. stavak 1. Zakona o zaštiti prirode. Znači, bez dopuštenja, stranka je: otvorila put, posjekla stabala, postavila drvenu ogradu, dovezla velike količine kamenja, utabala ulaz hrpom kamenja, palila vatru, postavila i izbetonirala šinu za postavljanje metalnih dvorišnih vrata i postavila dvije drvene kućice. Za sve to stranka u postupku nije ishodila dopuštenje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, već je i dalje, kod usmene i pismene zabrane ilegalnih radnji, nastavila s radovima – kažu u pojašnjenju iz JU Natura Histrica.
– Kazna koja je plaćena je preniska. U zakonu o zaštiti prirode treba podignuti iznos kazni jer, ako još nismo shvatili, priroda nam je neophodna za život. Dopuštenje za zahvate u posebnim rezervatima kao što je Palud daje MINGOR – pojašnjavaju izJU Natura Histrica.
Inače, sve je krenulo optužnim prijedlogom kojeg je JU Natura Histrica pokrenula 21. siječnja prošle godine nakon što su čuvari zaštite prirode JU Natura Histrica devet puta izašli na teren.
A koliko je snažan zakonski okvir o ovoj problematici govori i Strategija Europske Unije o bioraznolikosti za 2030. godinu koju će i Hrvatska morati primijeniti. U Strategiji se govori o nemogućnosti daljnjeg odlaganja svih potrebnih mjera za zaštitu bioraznolikosti. Govori se o hitnim postupcima zaštite prirode, utjecaju bioraznolikosti na ekonomske dobrobiti, na sigurnost hrane te se ističe da su kriza bioraznolikosti i klimatske promjene izravno povezane.
– Gubitak bioraznolikosti i propast ekosustava najvažnije su prijetnje s kojima se čovječanstvo mora suočiti u idućem desetljeću, a ujedno su prijetnje temeljima naše ekonomije, jer se predviđa da će troškovi života, koji su već previsoki, još dodatno rasti – piše u Strategiji.
Posebne su mjere stoga predviđene za zaštitu prirode, prirodnih resursa, definiranje mreže zaštićenih područja, zaštitu voda i ostalog. Dakle, dok Europa, s jedne strane, predviđa zaštitu i očuvanje barem 30 posto europske prirode i mora te stvaranje ekoloških koridora transeuropske prirodne mreže te strogu zaštitu za barem trećinu zaštićenih površina Europske unije, u Hrvatskoj se tako lako uništavaju najljepši dijelovi prirode.
Z.G.