VANUATU Egzotični arhipelag površine Dalmacije, u kojem se govori više od 138 autohtonih jezika

Otočna država Vanuatu, u Južnom Tihom oceanu ima najveću jezičnu gustoću na svijetu po glavi stanovnika, a moderna povijest donijela joj je tri nova, koja su danas službena. Među njima, tri su jezika izumrla posljednjih desetljeća. Mnogi su nazvani po otoku na kojem se govore, iako neki od većih otoka imaju nekoliko različitih jezika.

Vanuatu tvore 82 otoka, od kojih je 65 naseljenih. Ima ukupnu površinu od 12.189 četvornih kilometara, otprilike kolika je površina i Dalmacije, a taj prostor trenutno nastanjuje oko 319 tisuća stanovnika.

Jedna od karakteristika ovog arhipelaga je da se govori 138 autohtonih oceanskih jezika (od ukupno 450 postojećih) i samo Papua Nova Gvineja ima jezičnu gustoću usporedivu s tim. Arakijski jezik, na primjer, govori samo osam osoba, no ima ih i s manje govornika, poput jezika Lemerig s dvoje, Olrat s tri ili pak Nasarijanski s pet govornika.

Osim brojnih dijalekata, službeni jezici su bislamski (kreolski jezik, mješavina engleskog i melanezijskih jezika), engleski i francuski.

Vanuatuova gustoća jezika ugrožena je zbog porasta mora, što bi moglo potaknuti ljude da migriraju negdje drugdje. Trenutno se procjenjuje da se u arhipelagu govori jedan jezik na svakih 111 četvornih kilometara.

Većina stanovništva su Melanezijci 98,7%, no ima Europljana, Kineza, Vijetnamaca i drugih.  Prosječna gustoća naseljenosti je 18 st./km², najgušće je naseljen otok Éfaté, 35 st./km², na kojem živi četvrtina svih stanovnika Vanuatua. Otočke brdovite unutrašnjosti rijetko su naseljene, većina stanovnika živi u seoskim naseljima uz obalu.

Jurica Gašpar, prof.

PROČITAJTE JOŠ: