Većina građevina u Veneciji napravljena je od brijunskog kamena
Bogata brijunska baština vezana uz kamen predstavljena je na pješačko-edukativnoj stazi „Brijunske kamene priče“ u sklopu ture Walk and talk. To je nova interaktivna tura koja vodi od malobrijunske Luke svetog Mikule prema sjevernom dijelu otoka, gdje se na rtu Glavina smjestila jedna od austrougarskih tvrđava, Fort Minor.
Walk and Talk, novi edukativni program za upoznavanje raznolikosti Malog Brijuna u sklopu kojeg se obilazi Fort Minor te poučna staza bogatog sadržaja „Brijunske kamene priče“, nastala je u sklopu projekta KAMEN-MOST.
Kako je objasnila Reanna Relić iz ureda za odnose s javnošću Nacionalnog parka Brijuni, Walk and Talk je zamišljen kao interaktivna tura koja posjetiteljima omogućuje istraživanje Malog Brijuna kroz vođene šetnje i razgovore s vodičima, piše Paola Albertini za Boje zemlje.
- Cilj je educirati posjetitelje o prirodnoj i kulturnoj baštini otoka, kao i o njegovoj povijesti i ekologiji, pružajući im priliku da postavljaju pitanja i sudjeluju u diskusijama . dodala je Relić.
Kako kaže, ture su započele 2023. godine, a interes za njih je značajan, s obzirom na jedinstveni koncept koji kombinira obrazovanje i rekreaciju te rastući interes za održivim i interaktivnim oblicima turizma.
Poučna staza
Mali Brijun drugi je po veličini otok brijunskog arhipelaga, inače nedostupan javnosti. Od Velikog Brijuna odvojen je plitkim kanalom Tisnac širokim svega 120 metara. Divlja priroda kojom dominira makija, brojni kamenolomi te moćne fortifikacije, sušta su suprotnost kultiviranom krajoliku Velog Brijuna. Tura je dobra prilika za njegov obilazak i uživanje u čarima toga otoka i otkrivanju njegovih brojnih priča.
Poučna staza bogatog sadržaja nastala je u sklopu projekta KAMEN-MOST, koji se provodio u okviru Europske teritorijalne suradnje Slovenija – Hrvatska od 2007. do 2013. godine. Cilj projekta je očuvanje baštine i osvješćivanje o tradicionalnim tehnikama, eksploataciji i upotrebi kamena.
Na Malom Brijunu dominiraju divlja priroda, kamenolomi i fortifikacije te je ova staza pravi dragulj u otkrivanju potpuno različitih sadržaja, drugačijih od onih na Velikom Brijunu. Na stazi se nalazi 15 edukativnih ploča, uz ugodnu šetnju od 2,5 kilometara. Može se uživati u brojnim elementima, od onih geoloških, tehničkih, građevinskih, fortifikacijskih, sve do povijesnih i etnografskih.
Staza vas vodi od glavne luke prema sjevernoj strani otoka, rtu Glavina. Ako se u ovom svojevrsnom putovanju kroz vrijeme umorite tijekom šetnje i poželite u miru promisliti i razmisliti o svemu viđenom, možete to učiniti u hladovini na posebno uvučenim mjestima duž linije kamenoloma, što smo i sami, prilikom zanimljive šetnje, učinili.
Kamen se tamo eksploatirao, izvozio i na otoku obrađivao.
Duž staze postavljeno je 15 info ploča, a njome vodi makadam koji datira iz doba Austrougarske i napravljen je od nabijena pijeska, kamena drobljenca i različitog kamena, cesta je malo uzdignuta kako se voda ne bi zadržavala i ima rubove. Sve su fortifikacije i prateće građevine na Malom Brijunu međusobno povezane mrežom makadamskih putova i staza.
Transport kamena odvijao se metalnim kolicima za prijevoz tereta, prije svega kamena, ali i municije. Slična željeznička trasa pružala se i od forta Brioni Minor do otočke luke, kao i trasa za opskrbu radionice Siemens izgrađene 1886. u bivšem kamenolomu uz samu luku, za potrebe gradnje i održavanja fotrifikacija na otoku.
Tračnice su očuvane do danas, a njihove tragove pratimo i u tunelu iz kojega su vagonetima izvučene velike količine otpadnoga materijala odložene ispred ulaza u bateriju, piše Paola Albertini za Boje zemlje.
Zanimljivo je u šetnji naići na kredni vapnenac koji je horizontalno postavljen i bijele je, svijetlosive ili sivo – smeđe boje. Obiluje glinom, tvrd je i daje odličan građevni materijal. Imamo li na umu da je taj kamen ondje još iz doba kad su otokom šetali dinosauri, priča je još fascinantnija.
U vrijeme Venecije, brijunski kamen imao je dobru tvrdoću zbog koje se izvozio najčešće u sjevernu Italiju gdje ga nije bilo, a puno se gradilo. Oko 80, 90 posto građevina u Veneciji napravljeno je od toga kamena.
U šetnji stazom doznajemo i da se radi o različitim aspektima kamena: kamen kao građevinski materijal, kao tehnički materijal, za izgradnju cesta, za proizvodnju vapna, kao etnografski element, kao povijesni element, kao inspiracija umjetnicima…
A upravo su umjetnici često boravili na Brijunima i inspirirani motivima kamenolomima, slikali. Bili su svojevrsni influenseri toga doba jer su izlagali i prodavali slike u Beču odakle su mnogi onda, ponukani viđenim na slikama, dolazili posjetiti Brijune.
Brojni umjetno stvoreni brežuljci, danas u cijelosti uklopljeni u krajolik nastali su eksploatacijom kamenoloma. Vađenjem kamenih blokova nastaje i mnogo otpadnog materijala koji se odlagao u neposrednoj blizini kamenoloma. Prema nekim procjenama trećina sveukupno izvađenog materijala na otočju odlagana je na gomile visine od četiri do osam metara.
Nekolicina starih napuštenih kamenoloma na Velikom Brijunu početkom 20. stoljeća pretvorena je u ugodne šetnice koje prate linije kamenoloma, a ispred njih se nižu manji brežuljci, gomile otpadnog kamenja – kršja.
Ljudi zaštićeni od žege, a zimi od hladnih vjetrova, ove su šetnice bile omiljena mjesta brijunskih gostiju početkom 20. stoljeća, a tako i danas sudionicima ture. Zaslugom Alojza Ćufara, šumara i upravitelja brijunskoga dobra, stari kamenolomi i otpadno kamenje – kršje integrirani su u brijunski krajolik, piše Paola Albertini za Boje zemlje.
I.B.