Veliki projekti za veliku budućnost Nacionalnog parka Kornati

KORNATI – Nacionalni park Kornati ove godine obilježava 38 godina postojanja. Očuvanje krajobraza, flore i faune, iskoristivost potencijala parka, znanstvena suradnja i istraživanja sa stručnjacima i visokim obrazovnim ustanovama, velika ulaganja u modernizaciju i dodatne sadržaje ali i neke do sad neviđene projekte samo su neke od promjena od vremena kad su Kornati proglašeni nacionalnim parkom. Kakva je budućnost parka, koliko je sačuvana prirodna i ljudska baština otoka i podmorja, odgovara u velikom intervjuu za Morski.hr ravnatelj NP Kornati, sc. Josip Zanze dipl. oec.

Čuvanje krajobraza

Što je napravljeno u parku od osnivanja 1980. godine do danas?

– Posebno, u ove zadnje tri godine puno se uradilo na planu zaštite i unapređenja u Nacionalnom parku „Kronati“ koji je obuhvaća 217 km²  prostora, sa ukupno 89 otoka, otočića i hridi. Uređuju se staza kroz kornatske otoke, popravljaju stari suhozidi, po zahtjevima naših Kurnatara-vlasnika otoka.

Očuvanje krajobraza naša je osnovna zadaća, i naš osnovni zadatak, zato posebice valja spomenuti našu gradnju suhozida u ovoj 2017. na arheološkoj plaži u Murteru – i započeto uređenje staze Križnog puta do vrha crkve Sv. Roka na otoku Murteru, kao naš dug prema našoj Općini Murter-Kornati. Suhozid na Arheološkoj plaži, izgleda impresivno. Uređen je s obje strane, vanjske i unutarnje, djeluje postojano, čvrsto, neuništivo.

Radi se starom, izvornom tehnikom slaganja kamen na kamen, bez vezivnog materijala, a jedino što povezuje njegove precizno odlomljene kamene dijelove jest sitno, zdrobljeno kamenje- škalja.

Glavni meštar, „certificirani“ suhozidar Ive Bažokić, jedan od jedva njih desetak u Hrvatskoj koji imaju dokaz o stručnosti u izgradnji suhozida, dirigirao je dinamiku i način rada – tvrdi Zanze i nastavlja kako ovo nije sve.

https://www.facebook.com/npkornati/photos/a.754221087954065/1527578810618285/?type=3&theater

Istraživanja i znanstvene suradnje za očuvanje flore i faune

– Naša trenutna istraživanja glede očuvanja eko sustava – flore i faune u NP vezano je uz našu suradnju sa znanstvenim ustanovama i Fakultetima kao i sa Veleučilištima u ovoj 2018. godini:

• VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU
  • Provođenje ankete o zadovoljstvu posjetitelja NP Kornati

• SVEUČILIŠTE U ZADRU, Odjel za arheologiju
  • Rekognosciranje i konzerviranje ranokršćanske trobrode bazilike u Tarcu
  • Konzerviranje utvrde Tureta iznad Tarca
  • Rekognosciranje ribarskog naselja i mletačkog kaštela iz 16. stoljeća na Piškeri i Veloj Panituli

• SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, Odsjek za biologiju PMF-a
  • Istraživanje i praćenje stanja koraligena u podmorju kornatskih kruna

• JAVNA USTANOVA „NACIONALNI PARK KORNATI“
  • Praćenje pojavljivanja dupina (Tursiops truncatus) u području parka
  • Praćenje pojavljivanja morskih kornjača u NP Kornati
  • Praćenje pojavljivanja invazivnih vrsta u NP Kornati
  • Izrada sedimentološke karte podmorja NP Kornati
  • Praćenje stanja naselja morskih cvjetnica u podmorju NP Kornati

• HRVATSKO BIOSPELEOLOŠKO DRUŠTVO i UDRUGA „FREATIK“
  • Biospeleološka istraživanja anhijalinih i drugih krških jama u NP Kornati

• HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT
  • Geološka karta NP Kornati u mjerilu 1:50.000

• HAZU- Zavod za ornitologiju
  • Istraživanje ptica u području NP Kornati

• HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ
  • Istraživanje dnevnih i noćnih leptira

• RONILAČKI KLUB SV. ROKO, Bibinje
  • Istraživanje mekušaca (prvenstveno školjkaša) u podmorju NP Kornati

• HRVATSKE VODE
  • Istraživanje i revitalizacija slatkovodne lokve u polju Tarac na otoku Kornatu

https://www.facebook.com/npkornati/photos/a.754221087954065/1458924287483738/?type=3&theater

Koliko je iskorišten potencijal NP Kornata?

– Potencijal Parka u ovoj fazi njegove organiziranosti ispunjen je 100 %. No svakako će njegovi rezultati biti i veći i biti će opet ispunjen 100% na nov način, onda i kada se završe ulaganja iz EU projekta „Rediviva Kurnata“. Taj projekt pod tim jedinstvenim nazivom krije u stvari više od 16 pod-projekata. Tek kada sve to bude gotovo i kada zaživi u svojoj punini, ispunjat ćemo na nov način svojih novih 100% učinaka u prezentaciji NP i u očuvanju okoline i zaštiti prirode koja nam je dana da ju čuvamo.

Brojke Redivive donosi Vam 1.i 2. tabela koje slijede dolje.

https://www.facebook.com/npkornati/photos/a.754221087954065/1543707059005460/?type=3

SAMOODRŽIVOST PARKA

Svoju ulogu u životu naše zajednice i naše lokalne sredine ostvarit ćemo po meni uz uvjet tek kada njegov ukupan ostvareni prihod bude omogućavao Parku da popuni sva radna mjesta po sistematizaciji koja je u pripremi.

Ovo znači da bi i mi kao Park imali po posjetitelju ulaznicu koju sada već ostvaruju neki Parkovi. Ovo nikako ne znači da već sada tražimo cijene koje imaju Brijuni, Plitvice i Krka.

Ali ako su Brijuni, Plitvice i Krka zasigurno top destinacije u jednom smislu, tada su NP Kornati i NP Mljet svakako to isto na morskoj transverzali naših Parkova.

NP Kornati i NP Mljet radi svih morskih opterećenja dosizanje cijene koje imaju navedena tri Parka Brijuni, Plitvice i Krka nije imperativ, ali radi sebe sama i očuvanja prirode, nedostatnost državnih sredstava, nalaže politici tih Parkova da u sljedeće 3/4 godine svakako dođu u cjenovni nivo od 25 € po posjetitelju.

Trebate znati kako je ukupni prihod iz prodaje Ulaznica do 27.08. ove godine bio s PDV-e samo 7.650.308,00 kuna.  Broj turista koji nas je u tome razdoblju posjetio je 146.338  te je prosječno postignuta cijena naše ulaznice u bruto iznosu je 52,28 Kn ili cca 7 € .

https://www.facebook.com/npkornati/photos/a.754221087954065/1214741641902005/?type=3&theater

Ili ukoliko ovaj iznos od 52,28 Kn tj. cca 7 €  za ulaznicu ostaje s ovim prosjekom do kraja sezone, isti će u netto iznosu u konačnosti biti samo cca 42 kune ili 5,6 € .

Sada se može napisati i ovo, ako će nam Ukupni neto prihod biti cca 10.560.000 kuna, od čega će naša sredstva zasigurno biti cca 7.560.000 kuna, što uz brojku od 180.000 posjetitelja značiti da će postignuta cijena Ulaznica s državnim potporama u njoj biti točno 58,67 kuna (10.560.000 UP : 180.000- broj posjetitelja = 58,67 kuna ).

Kako se zaradi samo 42 kune po ulaznici to ispada da svi stanovnici RH iz svoga budžeta tj. Državnog budžeta svakom našem posjetitelju za ulaznicu doniraju svojih 16,67 kuna, protiv čega sam ja nastojao biti, dižući cijene NP Kornatima zadnje tri godine.

NP Kornati moraju postati samoodrživ Park u narednih 3/4 godine završetkom svih EU projekata. To po meni treba biti imperativ politike koju Park treba slijediti.

Tek tada ćemo moći Lokalnoj sredini i cjelokupnoj našoj Zajednici još bolje i još pozitivnije odgovoriti u zaštiti i očuvanju ekosustava koji nam je danom osnivanja Park dan na čuvanje i upravljanje. Bez sredstava nema očuvanja prirode.

Pripremate veća ulaganja u park. O čemu se radi i možete li nam pojasniti to po fazama?

– “Rediviva Kornati”, je naš projekt održivog korištenja prirodne baštine u Nacionalnom parku Kornati, ukupne vrijednosti oko 58 milijuna kuna, i zasigurno je jedan od najvećih i najznačajnijih projekata koji je financiran 85% bespovratnim sredstvima EU fondova. Ovo je svakako najveća investicija od osnivanja NP Kornati. Partneri u projektu su Fond za zaštitu okoliša (3,6 milijuna kuna), Javna ustanova NP Kornati (1,9 milijuna kuna), te općine Tisno (1,8 milijuna kuna) i Murter-Kornati (36.562 kuna).

Tabele 1. i 2. koje slijede, to govore svojim brojkama.

Tabela 1. : Raspored vrijednosti „REDIVIVA KURNATA“

Tabela 2. : Raspored vrijednosti „REDIVIVA KURNATA“  po temama

UKRATKO PROJEKT REDIVIVA KURNATA UKLJUČUJE

Aktivnost 1 : Rekostrukcija i opremanje Prezentacijskog centra Škrinja tajni – BETINA

Aktivnost 2: Rekonstrukcija i opremanje prezentacijskog centra Coronata – MURTER

• Olfaktilni eksponati za osobe s invaliditetom

Aktivnost 3: Opremanje Centra za posjetitelje Kuća okrunjenog mora i uređenje okoliša centra

• Jedini posjetiteljski centar u akvatoriju Kornata (moguće i u ovom dijelu Jadrana) i jedina atrakcijsko-vizitacijska točka unutar parka koja interpretira „Kurnatara“ i poseban način života obilježen škrtim terenom i mukotrpnim radom

Aktivnost 4: Uspostava sidrenih sustava

• 223 sidrišta u svrhu spašavanja morskog dna i očuvanja prirodne baštine Kornata

Aktivnost 5: Izrada Akcijskog plana za upravljanje posjetiteljima

• Za optimalno kretanje posjetiteljima u svrhu smanjenog pritiska na prirodnu baštinu i povećanje prihoda JU NP Kornati

Aktivnost 6: Uspostava bolje kontrole ulaska posjetitelja u NP Kornati

• Putem digitalne naplate i kupnjom 4 hibridna plovila

Aktivnost 7: Postavljanje signalizacije na kopnu

Aktivnost 8: Postavljanje signalizacije unutar NP Kornati

• Nautičke ploče

Aktivnost 9: Uspostava  pametnog sustava za upravljanje otpadom

• Pametne kante s presom i dojavom o tome kad su pune

Aktivnost 10: Nabava izviđačko-interventnog plovila

• Za povećanje sigurnosti posjetitelja

Aktivnost 11: Umrežavanje parkova

• U svrhu povećanja broja posjetitelja i u parkove u blizini (Paklenica, Krka, Telašćica, Vrana), s obzirom na to da je Betina idealno ishodište prema svim parkovima gotovo jednako udaljena
• Live stream kamere na kojima će se prenositi kadrovi iz ovih parkova na LCD-u u Betini

Aktivnost 12: Izrada multimedijalnog vodiča na NP Kornati

• Mobilna aplikacija, aplikacija proširene stvarnosti za virtualni prikaz Kornata na mobilnom uređaju putem kojeg će posjetitelji moći vidjeti prikaze kornata iz zraka i pod morem

Aktivnosti 13: Valorizacija prirodne baštine NP Kornati korištenjem novih tehnologija

Aktivnosti 14: Izrada dokumentarnog filma Tajne Kornatskog podmorja

Aktivnost 15: Organizacija simpozija

Aktivnost 16: Uvođenje edukativnih programa i sadržaja

• Za vrtiće, osnovne i srednje škole koje će se uključiti u edukaciju o Kornatima

Dakle program Rediviva trebao bi se realizirati u roku od narednih pet godina, sastoji se od čak 16 potprograma, a tri su ključne aktivnosti unutar projekta su:

• rekonstrukcija ili izgradnja posjetiteljske infrastrukture;
• edukacija i interpretacija
• te promocija i marketing.

Cilj projekta je održivo korištenje zaštićene prirodne baštine u prostoru NP-a, a što će posljedično rezultirati povećanjem privlačnosti kapaciteta NP-a i uspostavom bolje posjećenosti.

• Program uključuje izgradnju tri prezentacijska centa:

-Kuća okrunjenoh mora u uvali Vrulje na otoku Kornat

-Coronata PC u samome centru općine Murter

-Škrinja tajni u Betini

• Program uključuje i postavljanje 223 sidrišta za privezivanje brodova, a u svrhu spašavanja morskog dna i očuvanja prirodne baštine Kornata.
• Izrada Akcijskog plana za upravljanje posjetiteljima
• Uspostava pametnog sustava za upravljanje otpadom
• Izrada multimedijalnog vodiča na NP Kornati
• Mobilna aplikacija, aplikacija proširene stvarnosti za virtualni prikaz Kornata na mobilnom uređaju putem kojeg će posjetitelji moći vidjeti prikaze kornata iz zraka i pod morem
• Valorizacija prirodne baštine NP Kornati korištenjem novih tehnologija
• Izrada dokumentarnog filma Tajne Kornatskog podmorja
• Organizacija simpozija
• Uvođenje edukativnih programa i sadržaja
• Bit će uspostavljena i bolja kontrola ulaska posjetitelja u NP putem digitalne naplate i kupnjom četiri hibridna plovila,
• postavit će se i signalizacijska mreža za posjetiteljske centre Škrinja tajni i Coronata, te unutar NP Kornati.
• Park će nabaviti i jedno interventno vozilo s vodenim topom za slučaj izbijanja požara, ali će biti opskrbljen i za hitne medicinske intervencije i intervencije kod onečišćenja mora.
• U okviru prezentiranog, doista ambicioznog i za Kornate velikog projekta, predviđeno je i snimanje dokumentarnog filma Tajne kornatskog podmorja

Ovaj veliki projekt donosi i 23 nova radna mjesta, što je za općinu najvažnije, jer time ljudi na otoku ostaju i studenti se na otok vraćaju. Može se reći, kako se radi o najvećem projektu za koji su u županiji povučena europska sredstva kojima će ne samo oživjeti NP Kornati nego i cijeli otok Murter, a istodobno će biti zaštićena prirodna baština.

Općina Tisno i Općina Murter -Kornati  daju projektu svaku vrst potpore što posebice treba naglasiti, je se i  uspješnost svake lokalne samouprave mjeri se po količini povučenog novca iz EU fondova, bilo u funkciji nositelja programa ili partnera. A ovaj projekt, težak gotovo 58 milijuna kuna, svakako će visoko podići tu ljestvicu uspješnosti ove dvije otočne Općine.

Kad se priča o moru, obali, otocima i povijesti, svi spominju riječ “potencijal”. U slučaju Kornata postoje i konkretni planovi. Što je u planu dalje i kako Kornate vidite u budućnosti?

– U suradnji s Općinom Murter potpisali smo UGOVOR o pripremi i provedbi plana istraživanja i razvoja te osnivanja Jadranskog – SVJETSKOG CENTRA za održivi razvoj otoka i priobalja, gdje su KORNATI CENTAR SVITA. Prva dva članka Ugovora donosimo Vam u cijelosti kako biste bolje percipirali što radimo uz Redivu, koja je naš MEGA projekt, ali mi ne stojimo nikad i nikako, uvijek idemo naprijed svakako!

Program Murter-Kornati realizira se u suradnji s ključnim lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim dionicima (u daljnjem tekstu: programski dionici), relevantnim i zainteresiranim za aktivan doprinos održivom razvoju ciljanog područja.

Inicijalni dionici ovog inovacijskog programa osim ugovornih strana uključuju najmanje Općinu Murter Kornati, Grad Biograd, Grad Dubrovnik, te zaštićena područja prirode u Jadranskoj Hrvatskoj (Javnu ustanovu Park prirode Vransko jezero, Javnu ustanovu Park prirode Telašćica, Javnu ustanovu Park prirode Velebit, Javnu ustanovu Nacionalni park Paklenica kao partnere projekta BioSfera Biograd), kao i ostale dionike zainteresirane za izradu plana istraživanja i razvoja s posebnim naglaskom na planiranju istraživanja i razvoja projekata, sadržaja, tehničko-tehnoloških, upravljački-razvojnih i drugih rješenja, modela, proizvoda i usluga održivog turizma temeljenog na prirodnoj i kulturnoj baštini, održive poljoprivrede, te zaštite, očuvanja, održivog korištenja i promicanja zaštićene prirodne baštine.

Sve navedeno stavlja se u funkciju održivog razvoja i ostvarenja ključnih strateških interesa Javne ustanove Nacionalni park Kornati i zaštićenog područja prirode pod upravljanjem Javne ustanove Nacionalni park Kornati, definiranih strateškim i planskim dokumentima Naručitelja, Općine Murter-Kornati i gravitirajuće regije (županije, Jadranska Hrvatska, Republika Hrvatska, Jadransko-jonska regija, Mediteranska regija i Regija Srednja Europa, Europska unija).

Jurica Gašpar