VIDEO: KAKO MALI RIBARI ZLOUPOTREBLJAVAJU KORNATE Gomila odbačenog ribolovnog alata svjedoči neodgovornom ponašanju

Još jedna žrtva zaostalog/odbačenog ribolovnog alata! Tijekom rekreacijskog zarona na Kornatima, ronioci Društva za podvodne sportove Zagreb (DPS), naletjeli su na veliku količinu odbačenih ribarskih mreža. Ribolov mrežama u parku je zabranjen ali gleda se kroz prste domaćim ljudima ako bace samo mrežu-dvije i ulov ne prodaju nego love isključivo za sebe.

- Iako bi mi najradije da je u Nacionalnom parku, kao prvoj kategoriji zaštite okoliša, na snazi apsolutna zabrana bilo kakvog oblika ribolova, realnost je drugačija - bilo tko može kupiti dnevnu ili trodnevnu dozvolu za ribolov i loviti u Nacionalnom parku Kornati - poručuju iz DPS Zagreb.

- Broj dozvola je ograničen na 30 dnevno. Onda je nekako logično da se dozvoli barem neki oblik ribolova ljudima koji tamo žive, borave ili imaju posjede. Ovako će se sakrivati, bacati i dizati mreže po noći, kad se orijentiri ni ne vide kako spada i to golim rukama bez vitla jer vitlo odaje namjenu broda. Nije ni čudo da se puno mreža gubi.

Drugim riječima: ako mreža zapne za dno, ona i ostaje dolje jer na ruke nikako ne možeš podiči niti potrgati debele konope koji su dio svake mreže. Vjerovatno je upravo iz tih razloga velika količina novijih mreža i ostala pod morem. Što je najgore takvu mrežu ne mogu niti prijaviti NP ili legalno zvati ronioce da ju izvade jer je korištena za krivolov i to bi bilo priznanje da se to i radilo. Između ostaloga što fali u zaštiti mora, naravno da ne postoji državna služba koja bi u interesu svih odrađivala vađenje ali i vračanje mreže ribaru. Na taj način ribaru bi bilo u interesu označiti lokaviju mreže jer bi ju dobio nazad i mogao opet koristi ali sa nekim smislom za razliku od odbačene i zaboravljene mreže koja i dalje lovi za "duhove".

Tražimo rješenje za ovaj problem , a jedna od opcija je da se vlasnicima posjeda u parku da mogućnost da u nekom roku prijave lokacije na kojima su mreže ostale. Ovakav odbačeni ribolovni alat, nekada i više godina ovisno u poziciji, lovi morske organizme za "duhove". Riba , rakovi ili drugi morski organizmi bivaju ulovljeni u odbačeni alat te ugibaju u mukama bez ikakve ekonomske ili hranidbene vrijednosti za čovjeka. Strvinari dolaze na uginulu ribu i krug se vrti sve dok se mreža ne raspadne ili pod težinom "ulova" padne na dno - kaže voditelj SCUBA i EKO sekcije DPS-a Zagreb, Matko Pojatina.

Redovito, kao i svi ostali ronioci ekolozi pa i puno šira ronilačka zajednica od toga, već automatski oslobađaju životinje iz ovakvih zamki. Globalnog rješenje nema.

Trenutno najbolje postojeće rješenje za Jadran je brza prijava lokacije na kojoj je mreža zapela preko neke od aplikacija :

1. Adriatic guardian 
2. WWF Adria
3. Čistimo

- Sve baze su u suradnji, informacije se dijele i ne predstavljaju konkurenciju jedan drugoj - svi imamo isti cilj - poručuju ronioci.

Na taj način lokacija ostaje zabilježena i čim se pruži prilika mreža ili vrša mora biti izvađena kako bi se zaustavilo nepotrebno stradavanja morskih životinja. Vrijeme je tu jako bitan faktor jer radi lešina već ulovljenih riba ta mreža postaje živa ješka ili mamac za sav drugi morski život.

Platformu Adriatic guardian osmislio je Matko Pojatina u suradnji s Perom Tutmanom s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, programer Mario Jagar te dizajneri Ana Pojatina i Vladimir Matijasic.

- Ovo je testna verzija stranice, prva prava verzija svečano izlazi kroz mjesec dana. Sve karte i prijave otpada, ribolovnih alata te unos odrađenih akcija funkcionira pa slobodno krenite sa unosom podataka - poručuju iz Adriatic Guardiana.

D.G.