VIDEO Otkrivena olupina s blagom u vrijednosti od nevjerojatnih 17 milijardi dolara!
Blago vrijedno 20 milijardi dolara u zlatu, srebru i smaragdima u olupini potonule španjolske galije pronađeno je u kolumbijskim teritorijalnim vodama
Dvije dosad nepoznate olupine pronađene su u blizini već otprije poznate španjolske galije San José natovarene zlatom koju su Britanci potopili 1708. Radi se o galiji sa 62 topa i tri jarbola koju su Britanci potopili sa 600 ljudi na brodu 1708. godine u Ratu za španjolsko nasljeđe (1701.-1714.) prije nego što je 2015. pronađena natovarena blagom za koje se sada smatra da vrijede 17 milijardi dolara.
Sada su pronađena još dva broda u blizini i to zahvaljujući novoj, visokotehnološkoj opremi koja je također omogućila kolumbijskim pomorskim dužnosnicima da izbliza pogledaju San José i lociraju impresivne povijesne artefakte uključujući zlatni polugu i mačeve posade.
Uspjeli su snimiti i brojne zlatnike razbacane po morskom dnu. Snimka, dobivena od kolumbijske vlade, prikazuje visokotehnološku opremu koja se spušta na morsko dno, gdje se na morskom dnu može vidjeti top. Drugi artefakti mogu se vidjeti razbacani po pijesku, uključujući razne glinene posude. Snimka zatim prikazuje pramac jednog od plovila, koji se čini nevjerojatno dobro očuvan unatoč pokušaju morskog života da ga preuzme. Slike pokazuju kako plovilo izgleda kao da stoji na morskom dnu, a pijesak ga još nije progutao.
A slike izbliza u blizini jednog od topova pokazuju šake zlatnika kako leže na pijesku. Druga snimka prikazuje veliki broj onoga što izgleda kao šalice za čaj razbacane po pijesku. Slike također pokazuju bogatstvo artefakata koji leže na morskom dnu i čekaju da budu istraženi.
Kolumbijske vlasti rekle su kako se čini da su dva novootkrivena plovila kolonijalni čamac i škuna za koje se smatra da potječu iz otprilike istog razdoblja, kada je Kolumbija proglasila svoju neovisnost od Španjolske 1810. godine, prije nešto više od 200 godina.
Dvojno otkriće objavio je kolumbijski predsjednik Ivan Duque, koji je rekao da su dva plovila pronađena u blizini olupine broda San José, koji je u 18. stoljeću potonuo u blizini lučkog grada Cartagena de Indias.
San José je nazivan svetim gralom brodoloma, jer je nosio jednu od najvećih količina dragocjenosti ikada izgubljenih u moru, a nova snimka broda sada također prikazuje krupni plan nekih njegovih golemih blaga.
– Već smo pronašli dvije dodatne posude: jednu koja je iz kolonijalnog razdoblja i drugu koja, sa stajališta preliminarne analize, odgovara republikanskom razdoblju naše povijesti – kazao je predsjednik Duque.
Također je rekao da kolumbijska mornarica istražuje moguće lokacije otprilike 12 drugih plovila u tom području. Duque je objasnio da Kolumbija sada ima opremu koja može “dostići veće dubine i imati najbolje snimke” dok u isto vrijeme štiti “integritet blaga” dok se ne izvuče s morskog dna.
– Posljednjih smo godina s ovim tehnologijama uspjeli doseći razinu preciznosti koja dosad nije viđena – kazao je kolumbijski predsjednik i dodao da se tehnologija koristi za pronalaženje potopljenih plovila “gdje su postojale prethodne preliminarne informacije o mogućim brodolomima”.
Šef kolumbijske mornarice, admiral Gabriel Perez, rekao je da je nova oprema također omogućila provjeru da područje gdje se nalazi galija San José prije otkrića nitko nije ometao.
Čije je blago?
Godine 2013., dvije godine prije otkrića broda, Kolumbija je donijela zakon kojim sve olupine brodova u nacionalnim vodama smatra dijelom svoje kulturne baštine. Zakon također navodi da se bilo kakvo blago pronađeno na olupinama u kolumbijskim teritorijalnim vodama ne može prodavati izvan Kolumbije. Sukladno tome, kolumbijska vlada blago procijenjeno na 17 milijardi dolara koje se još uvijek nalazi na olupini San José smatra “baštinom” broda, a ne njegovim “blagom”.
No, Španjolska je poslala zahtjev kojim traži “svoj dio” blaga s olupine jer je, unatoč posljednjem počivalištu, San José bio španjolski brod koji je prevozio 570 španjolskih državljana kad je potonuo. Peru i Panama također traže “svoj dio” blaga jer su dobra izvorno ukradena iz njihovih zemalja, a bolivijska autohtona nacija Qhara Qhara želi postotak jer su njihovi preci, kažu, bili prisiljeni iskopavati to blago u 16. stoljeću.
I.B.