VIDEO Što se ustvari događa s plućima kad ronite na dah na velike dubine
Kad dosegnete određenu dubinu, u vašem tijelu se pod pritiskom vode količina zraka smanjuje.
Na visokoj razini, onoj profesionalnoj, neki sportovi uzimaju poprilično visok danak ljudskom tijelu. Tjelovježba je, naravno, dobra za vas, ali ovdje ne govorimo o prosječnoj osobi koja ide đogirati ili igrati nogomet s ekipom jednom u dva tjedna.
I boksači i igrači američkog nogometa mogu patiti od oštećenja mozga, dok dizači utega mogu imati problema s kralježnicom. Ipak, postoji jedan sport koji može imati zaista zastrašujući utjecaj na ljudski organizam. Govorimo o nečemu što stvarno može testirati granice ljudske izdržljivosti na više načina.
U ronjenju na dah sportaši se ne naprežu samo da zadrže dah što je duže moguće. Postoji i drugi aspekt, a to je postizanje svjetskog rekorda u dubini zarona.
Mnogi umiru pri pokušaju ronjenja
Ovaj videozapis pokazao je zastrašujući učinak koji razorni pritisak vode može imati na zrak u tijelu, i koje sve posljedice može učiniti u našim plućima. Životinje koje su evoluirale za ronjenje na takve dubine posebno su prilagođene da se nose s pritiskom. Na primjer, sisavac koji najdublje roni, Cuvierov kljunasti kit, zapravo ima sklopivi prsni koš kako bi se nosio s golemim pritiskom i smanjio uzgon. Ljudi nisu prilagođeni preživjeti u takvim uvjetima, pri čemu mnogi umiru tijekom pokušaja ronjenja na dah.
Kada dosegnete određenu dubinu, količina zraka u vašem tijelu se smanjuje pod pritiskom vode. Gornji video prikazuje kako tlak utječe na jednu litru zraka u posudi. Čak i na relativno maloj dubini od 55 metara, zrak je zgnječen do djelića onoga kako je počeo, samo 154 ml – dakle manje od šestine njegovog volumena na površini, piše Klik.hr.
Aktualni svjetski rekord za ovo vrlo opasno ronjenje na dah bez ograničenja postavio je Herbert Nitsch 2007. godine, a iznosi 214 metara. Iz perspektive, fotosinteza postaje uglavnom nemoguća nakon otprilike 100 metara zbog nedostatka sunčeve svjetlosti. Ronjenje na dah bez ograničenja znači da možete koristiti onoliko težine koliko želite da se spustite i balon punjen plinom koji će vam pomoći da se vratite na površinu. Ronioci na dah ne moraju toliko brinuti o dubini kao ronioci s bocama, jer mogu izjednačiti pritisak dok izranjaju, što im omogućuje brže izranjanje.
Vjerojatno su mnogi pogledali izvanredni Netflixov film The Deepest Breath, koji je odlično prikazao što sve prolaze i kako se pripremaju ronioci na dah te koje posljedice to po njih ostavlja. Pogledajte znanstveno objašnjenje pojedinih scena iz filma koji ako niste, svakako pogledajte.
I.B.
PROČITAJTE JOŠ: