VIDEO U blizini olupine Titanika otkriveno do sad nezabilježeno otkriće!

Olupina Titanika nalazi se u dva dijela na dnu Sjevernog Atlantskog oceana, polako propadajući gotovo 4,000 metara ispod morske površine, ali tamo izgleda nije sama. Sonari su prije otprilike 26 godina otkrili da u ovom podvodnom području ima mnogo više od onoga što se prije mislilo.

Pilot podmornice Nautile i ronilac P.H. Nargeolet, primjetio je neobičan signal na sonaru 1996. godine, ali podrijetlo anomalije ostalo je nepoznato.

U ekspediciji na brodolom Titanika ranije ove godine, Nargeolet i još četiri istraživača otišli su na prethodno zabilježenu lokaciju signala, kako bi potražili tajanstveni objekt kojeg je predstavljao. Zbog veličine signala, Nargeolet je vjerovao da traži još jedan brodolom. No umjesto toga pronašao je stjenoviti greben, sastavljen od raznih vulkanskih formacija i pun života, s jastozima, dubokomorskim ribama, spužvama i nekoliko vrsta koralja koje bi mogle biti stare tisuće godina.

- To je biološki fascinantno. Životinje koje tamo žive vrlo su različite od životinja koje se nalaze inače žive u ponornom oceanu - rekao je za CNN Murray Roberts, profesor primijenjene morske biologije i ekologije na Sveučilištu u Edinburghu u Škotskoj i jedan od istraživača na ekspediciji.

- Nargeolet je odradio zaista važan znanstveni rad. Mislio je da se radi o brodolomu, a ispostavilo se, po meni, čak i nevjerojatnije od brodoloma - ispričao je Roberts.

Abisalna ravnica izraz je koji se koristi za opisivanje dna oceana na oceanskoj dubini između 3,000 i 4,000 metara što čini 60% Zemljine površine, prema Robertsu. Obično se radi o bezličnom, blatnom morskom dnu bez puno struktura. U nekoliko navrata ronioci su promatrali stjenovite formacije na ravnici. Od nedavnog otkrića u blizini Titanika, Roberts sada vjeruje da bi takve značajke mogle biti češće nego što se mislilo.

Stjenovita područja također mogu pomoći objasniti udaljenosti koje spužve i koralji prelaze preko dna oceana, što je znanstvenicima uvijek bila misterija. Unutar blatnjavog okruženja u kojem se obično promatraju, postoji nekoliko tvrdih površina na koje se ove vrste mogu uhvatiti kako bi rasle i razmnožavale se.

- Ponekad se pojave na mjestima gdje mislimo: "Pa, kako su došli tamo?" Ne žive dovoljno dugo da stignu tamo. Ali ako ima više tih stjenovitih mjesta, ovih odskočnih dasaka, nego što smo ikada mislili, mislim da bi nam to moglo pomoći da shvatimo distribuciju ovih vrsta preko oceana -  rekao je Roberts.

Istraživači trenutno rade na analizi fotografija i videozapisa snimljenih s grebena tijekom ronjenja, a svoja otkrića namjeravaju podijeliti kako bi poboljšali kolektivno znanje znanstvene zajednice o dubokomorskom životu. Roberts se također nada da će ovo otkriće povezati sa širim projektom ekosustava Atlantskog oceana koji vodi, nazvanim iAtlantic, a koji će omogućiti daljnje proučavanje i zaštitu krhkog ekosustava unutar grebena.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ: