VIDEO Znanstvenik koji kaže da je predvidio katastrofu u Turskoj, prije 4 dana "najavio" i potres na Krku

Nizozemski znanstvenik iz instituta Solar System Geometry Survey (SSGEOS), Frank Hoogerbeets koji tvrdi da je predvidio katastrofalne potrese u području južne Turske magnitude oko 7.5, prije četiri dana je u videu na YouTube stranici Instituta Solar System Geometry Survey kazao da su 16. i 17. veljače kritični za ‘potencijalne veće seizmološke događaje‘ u središnjem Mediteranu. Označio je pritom na karti područje Istre, Kvarnera i južne Italije.

- U sljedećih nekoliko dana moglo bi se dogoditi nešto pojačane seizmičke aktivnosti, vjerojatno niske do srednje magnitude 6. Od 16. do 18. veljače postoji velika vjerojatnost vrlo jake do velike seizmičke aktivnosti, koja bi mogla doseći magnitudu od niskih do srednjih 7, možda i veću - kazao je Frank Hoogerbeets.

Iako zvuči zanimljivo, njegovo predviđanje rezultat je slučajnosti. Naime, u istom videu, spominje i još neke dijelove svijeta za koje se, zbog svoje pozicije na seizmički aktivnom tlu, ionako očekuju potresi. No, važno je još jednom napomenuti da nažalost još uvijek ne postoji način da bi se potresi predvidjeli.

Nažalost, znanstvenici za sada još uvijek nemaju nikakve metode ni uređaje kojima bi mogli predvidjeti točno vrijeme i jačinu potresa. Onaj kome bi to pošlo za rukom zasigurno bi dobio Nobelovu nagradu.

Hrvatski seizmolog dr. sc. Josip Stipčević s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu ispričao je za Index nakon potresa u Baniji  zašto je potrese nemoguće predvidjeti.  

- Glavni problem seizmologije je to što mi naša mjerenja ne možemo vršiti izravno. Sve što mi radimo, radimo posredno. Ako mjerimo nešto na dubini od 10 km, na kojoj se nedavno dogodio petrinjski potres, mi to radimo mjerenjem seizmičkih valova i drugim neizravnim metodama. To su podaci na temelju kojih zaključujemo nešto o strukturi okoliša u kojem se potres dogodio. Mi ne možemo izravno prići i uzeti mjerenja u točki u kojoj se dogodio potres. To je veliki problem - dodao je.

- Ako povučemo paralelu s meteorologijom, koja je druga grana geofizike, vidimo da u njoj možemo obaviti mjerenja na puno mjesta, primjerice na mjernim stanicama na tlu, u moru, uz pomoć meteoroloških balona sa sondama, satelitima i sl. Kada imate takav sustav mjerenja na tisućama točaka, onda možete raditi neku predikciju iako čak i u meteorologiji, zato što je riječ o vrlo kompleksnom sustavu, teško možete davati jako dugoročne prognoze. Što idete dalje u budućnost, one su sve slabije. Sada zamislite da sličan takav sustav imate unutar Zemlje, a da nemate mogućnost ni za jedno izravno mjerenje. Mi ne možemo izmjeriti podatke na stotinama tisuća točaka kako bismo ih uvrstili u naše jednadžbe i konačno zaključili da s tolikom i tolikom sigurnošću možemo reći da će se potres određene jačine dogoditi u određenom razdoblju. To je osnovni problem seizmologije - pojasnio je naš stručnjak.

Stipčević kaže da je za sada ključna uloga seizmologije prevencija, dakle gradnja čvrstih i na potrese otpornih objekata.

D.G.