Zadar slavi svoj dan i jednog od četiri sveca zaštitnika – Tko je bio sveti Krševan?
ZADAR – Krševan je bio mučenik iz 4. stoljeća, koji je živio u Akvileji. Istakao se za vrijeme Dioklecijanova progonstva beskompromisnom vjerom u Isusa Krista. Predaja ga povezuje sa svetom Stošijom ili Anastazijom, mučenicom. Po toj predaji on joj je bio vjeroučitelj. Dok je Stošija bila u tamnici, Krševan ju je svojim pismima tješio i bodrio.
Krševan je bilo više puta ponuđeno da se odrekne vjere da bi zauzvrat dobio visoki, upravni položaj: prefekturu i konzulat Rimske provincije. Odbio je karijeru, pa je najvjerojatnije na današnji dan, 24. studenoga, zbog vjere bio smaknut. Odrubljena mu je glava. Iako se pouzdano točno ne zna koje je to godine bilo, predaja spominje da je njegovo tijelo iz grada pokraj Akvileje preneseno u Zadra 649. godine.
Crkva Sv. Krševana i zvonik do nje jedini su sačuvani dio nekad prostrane benediktinske opatije, začete još u ranome srednjem vijeku. Podignuta je na mjestu rimskog emporija, a prema tradiciji, na tom se mjestu u 6. st. nalazila crkvica sa samostanom eremita Sv. Antuna, umjesto koje je u 10. st. podignuta benediktinska crkva Sv. Krševana. Sama bazilika romanička je građevina podignuta u istom vremenu i u istim umjetničkim oblicima kao i katedrala Sv. Stošije. Godine 1175. posvetio ju je prvi zadarski nadbiskup Lampridije, koji je bio domaćin papi Aleksandru III.
Zanimljivo je da se zvonik počeo graditi 1485., a do današnje visine izgrađen je 1546. godine. Nikada nije dovršen. Sveti Krševan prikazan je i kao lik viteza u oklopu na konju, a nalazi se na grbu i zastavi grada, te na više spomenika i građevina u gradu Kopnena vrata, Morska vrata, Vijećnica.
Sveti Krševan je oličenje borbe Zadrana za samostalnost i slobodu svoga grada. Najveće i povijesno priznanje Zadrana mjestu i ulozi Svetoga Krševana u Zadru jest činjenica što su oni svetog mučenika Krševana odabrali zaštitnikom svoga grada i njegov su lik uzeli za grb, pečat i barjak Zadra.
Zadrankama i Zadranima čestitamo današnji dan blagdan!
D.G.