Zašto je stanjivanje arktičkog leda toliko zabrinjavajuće?

Arktički morski led doživio je naglu, trajnu i posljedičnu promjenu u svojoj strukturi – od debelog i izbrazdanog do tankog i ravnog. Promjena se dogodila oko 2007. godine, kada je rekordno nizak ljetni ledeni pokrivač pokrenuo povratni ciklus porasta topline oceana i spiralnog leda. Sada, kada se ledene sante sudaraju, tanji morski led skloniji je pucanju nego stvaranju grebena.

- Morski led je arktički ekosustav kao što je tlo za šumu - kaže Flavio Lehner, klimatolog sa Sveučilišta Cornell i Polar Bears International.

Također, govori kako će brze promjene poput ovih utjecati na sve faune i flore ovisne o morskom ledu, od sićušnih algi ispod leda do vrhunskih grabežljivaca poput polarnih medvjeda.

Također, transpolarna lebdeća struja ubrzala se za više od trećine od 2007. godine, izvješćuju znanstvenici. Shodno tome, današnji led ima manje snage oduprijeti se silama koje ga guraju preko Arktika u topliji Atlantik.

Navedeno ima dubok utjecaj na arktički ekosustav. Primjerice, polarni medvjedi moraju hodati brže i trošiti više energije kako bi ostali u blizini platformi morskog leda na kojem love. Također, donja strana morskog leda, odnosno podvodni ledeni greben, stanište je mnogih životinja, osobito sićušnih organizama te njihov nestanak dovodi do posljedica u cijelom morskom sustavu, odnosno oceanskom hranidbenom lancu.

Osim toga, tanji i ravniji led je osjetljiviji na uništenje od strane arktičkih ciklona, koje su u porastu kako se planet zagrijava. Novi ledeni režim mogao bi otvoriti Arktik za brodski promet i invazivne vrste, a pune posljedice će se tek vidjeti. U međuvremenu, temperature vode na Arktiku nastavljaju rasti, prenosi portal Klimatske promjene.

A.B.