Zbog manjka kadra, sve više obiteljskih liječnika radi iz mirovine

RIJEKA - Na području Primorsko-goranske županije sve više liječnika traži da im se produlji rad u mirovini jer ih nema tko naslijediti. Jedan od prijedloga za rješavanje problema je da liječnici na otocima i u Gorskom kotaru imaju bolje materijalne uvjete.

Predsjednik Koordinacije obiteljske medicine Primorsko-goranske županije Leonardo Bressan navodi da je, od 157 liječnika obiteljske medicine, u toj županiji njih 68 starije od 60 godina te će morati najkasnije za pet godina raditi iz mirovine. Već sada više od 40 liječnika u županiji radi iz mirovine jer im je odobren zahtjev za produljenje rada.

Problem je, ističe Bressan, što je privatnim liječnicima sve teže pronaći mlade liječnike koji bi ih naslijedili u ordinacijama.

- Uvjeti rada za liječnike obiteljske medicine su sve teži, mnogo je administrativnog posla koji bi trebao biti u domeni HZZO-a. Kad bi bila riječ samo o medicinskom poslu, bilo bi lakše pronaći nove liječnike - navodi.

Bressan je, s ciljem pronalaska rješenja, prošloga tjedna o tome razgovarao s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom. Prijedlog Koordinacije obiteljske medicine jest da se privatnim liječnicima obiteljske medicine omogući pristup novcu iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kako bi se pokrili troškovi specijalizacije mladih liječnika.

Liječnici na otocima i u Gorskom kotaru trebali bi imati bolje materijalne uvjete

Drugi je prijedlog da jedinice lokalne samouprave u depriviranim područjima preuzmu teret sufinanciranja rada liječnika obiteljske medicine kako bi se stimulirao njihov dolazak te da liječnici koji rade u tim krajevima, poput otoka ili udaljenih dijelova Gorskog kotara, imaju bolje materijalne uvjete.

Župan Komadina kazao je prošloga tjedna da je sve veća potreba rada liječnika iz mirovine. Većina onih koji navršavaju 65 godina tražili su da im se produlji rad. Primorsko-goranska županija preko županijskog Doma zdravlja uputila je gotovo 50 mladih liječnika na specijalizaciju, naveo je.

- Održat ćemo sustav zdravstvene zaštite. Pitanje je samo hoćemo li zadržati sve ordinacije s obzirom na smanjeni broj pacijenata. Ordinacija je više u odnosu na broj osiguranika - istaknuo je župan.

Manji broj stanovnika znači i manje pacijenata

Prema podatcima Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, popunjeno je 163 od 175 ordinacija, koliko bi ih trebalo biti u skladu s mrežom javno-zdravstvene službe u županiji.

No, obnašatelj dužnosti ravnatelja Doma zdravlja Alen Šimatić istaknuo je da je broj stanovnika na području te županije smanjen za 29.692 u odnosu prema popisu stanovnika iz 2011., na temelju kojeg je napravljena ta mreža, tako da dio ordinacija u mreži nema maksimalan broj pacijenata.

Prema informacijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, uvjete za mirovinu ove će godine ispuniti još 16 liječnika u županiji, a ravnatelj Doma zdravlja Primorsko-goranske županije ističe da se rad ordinacija neće dovesti u pitanje.

Među zaposlenim liječnicima Doma zdravlja 18 ih je sa 65 i više godina života te su zatražili produljenje rada, a dvije liječnice od tih 18 će u 2023. godini navršiti 70 godina života te neće moći tražiti produljenje, ali za njih je osigurana zamjena.

Na specijalizaciji opće medicine trenutačno su 22 liječnika Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, prenosi N1.

Hina

PROČITAJTE JOŠ:

Kritičan nedostatak liječnika u malim dalmatinskim mjestima, Zagori i na otocima - Situacija s pedijatrima najgora
Trenutno u Splitsko-dalmatinskoj županiji radi 260 liječnika obiteljske medicine, najveći broj, njih 105, radi u Splitu, no u mnogim malim mjestima poput Zadvarja, Zmijavaca, Brela, Tučepa, Nerežišća, Milne ambulante su prazne, a situacija je najlošija u Zagori i na otocima. Osim nedovoljnog broja…