Zbog nove direktive Europske unije, cijene stanova u Hrvatskoj mogle bi otići u nebo

Zbog uvođenja obveze ugradnje solara za proizvodnju struje u sve nove stambene zgrade, ionako visoka cijena novogradnje u Hrvatskoj dodatno će porasti, potvrđeno je iz više izvora u graditeljskoj branši. Zasad u Ministarstvu gospodarstva ne preciziraju kad će tu uredbu ugraditi u zakonodavni okvir.

Europska komisija je prošlu srijedu objavila plan “REPowerEU: Plan za brzo smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima iz Rusije i poticanje zelene tranzicije” u kojem je, među ostalim, odredila obveznu ugradnju solara u postojeće javne i poslovne zgrade te sve nove stambene zgrade počevši od 2026., piše Jutarnji list.

– Cijena gradnje će sigurno biti veća za nove zgrade, a razmjerno i veća za postojeće – ističu u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva (HKIG). Također, iz te komore upozoravaju da se trošak ulaganja i održavanja svake zgrade treba gledati u njezinu cijelom životnom ciklusu i tako raditi analiza troškova.

Ulaganja i uštede

– Ako promatramo cijeli životni ciklus zgrade, onda sigurno u konačnici ne dolazi do povećanja troškova zbog ugradnje solara. Troškovi energije će se time smanjiti, a to je značajna stavka troškova u fazi uporabe jedne zgrade – napominju u Komori.

Trošak ugradnje solara u zgrade, kreće se od 40 tisuća do 70 tisuća kuna.

– Govorimo o cijeni instalacije solarnih elektrana snage tri do šest kilovata za obiteljske kuće i manje stambene zgrade. Tome treba dodati priključak na mrežu koji sada plaća kućanstvo, a iznosi oko tri tisuće kuna fiksno. U svakom slučaju, solarnim elektranama snage tri do šest kilovata godišnje proizvodi se oko pet tisuća do šest tisuća kilovatsati električne energije godišnje i štedi oko pet tisuća do sedam tisuća kuna godišnje na troškovima struje – objašnjava vlasnik najveće domaće tvornice solarnih panela.

On pozdravlja direktivu “REPowerEU” i podsjeća da se o obveznoj ugradnji solara kao ideji govori već desetak godina.

– U Hrvatskoj nije bilo sistematskog pristupa koji bi dodatno motivirao na ugradnju elektrana. Zadnjih mjeseci interes za instalacije znatno je porastao, sve u očekivanju viših cijena električne energije – tvrdi.

Dosad su u nas solari ugrađeni na 3780 stambenih zgrada, a u proceduri je dodatnih 340 novih ugradnji. Na pitanje kada se može očekivati unos obveze ugradnje solara na nove stambene zgrade u domaće zakonodavstvo, u Ministarstvu kažu da to ovisi o postupku usklađivanja prijedloga EK između zemalja članica Unije.

– Već sad je naš zakonodavni okvir poticajan za ugradnju solara, skraćene su procedure i u većini slučajeva ne izdaju se dodatne dozvole jer se radi o jednostavnim građevinama u okviru postojećih objekata. U odnosu na program “REPowerEU”, omogućit će se dodatni financijski instrumenti za implementaciju fotonaponskih elektrana – kažu u Ministarstva gospodarstva.

Primjena

U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva očekuju da će uvođenje obveze ugradnje solara u javne, poslovne i stambene zgrade ići postupno. U Komori računaju da će ta obveza prvo biti uvedena za nove javne i poslovne zgrade, zatim za postojeće javne i poslovne zgrade, a na kraju će doći na red nove stambene zgrade.

– Investicija se, bez državnih poticaja, vraća tek za dvadesetak godina – upozoravaju u HKIG-u.

Iako se u javnosti mogu čuti procjene da bi se obveza ugradnje solara u nove stambene zgrade mogla uvesti već 2024., u Komori su suglasni s procjenama da je EK predložila 2026. kao godinu u kojoj bi se počela primjenjivati obveza. Neke članice EU već su uvele obveznu ugradnju solara u stambenu novogradnju.

Dobra vijest je da će subvencije države biti veće nego dosad. Ugradnju solara na obiteljske kuće i stambene zgrade i dosada je subvencionirala država, dijelom i kroz novac povučen iz fondova Europske unije, ali sada će te subvencije biti daleko veće kada se gledaju kroz raspoloživi budžet za njih.

Naime, ukupni budžet plana ‘REPowerEU’ iznosi 270 milijardi eura, a značajan dio te svote mogao bi otići za poticanje ugradnje solara jer je Komisija označila cilj udvostručenja postojećih kapaciteta solara u Uniji do 2025. i osiguranje ukupnog potencijala za proizvodnju električne energije iz solara od 600 gigavata do 2030.

Koncem 2020., prema podacima Komisije, u Uniji je bilo instalirano 136 gigavata kapaciteta za proizvodnju struje iz solara koji proizvode oko pet posto godišnjih potreba EU za električnom energijom. Bruxelles je, inače, u svome velikom zelenom planu označio kao cilj dostizanje 45 posto podmirenja godišnjih potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora do 2030.

Na netom okončanom javnom pozivu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom “Energetska obnova višestambenih zgrada”, građani su se mogli javiti i za potporu ugradnje solara u višestambene zgrade.

Taj poziv je zaključen nakon samo 16 minuta od otvaranja, jer je iznos zatraženih bespovratnih sredstava dosegnuo 200 posto ukupno raspoloživog iznosa bespovratnih potpora, odnosno 600 milijuna kuna.

I Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nedavno je zaključio javni poziv dodjele poticaja za korištenje obnovljivih izvora energije, vrijedan 100 milijuna kuna, na koji su se mogli javiti suvlasnici višestambenih zgrada zainteresirani za državnu potporu pri ugradnji solara.

– Na javni poziv javilo se i nekoliko višestambenih zgrada. Važno je da se sustav ugrađuje na građevinu koja nije oštećena u potresu, a pojedini korisnik će za svoj projekt moći osigurati najviše do 1,4 milijuna kuna- naveli su u FZOEU.

Z.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Na karti solarnih elektrana u Europi Hrvatska ne stoji najbolje